Vesti
Društvo i ekonomija
Elektrane čekaju tendere14.10.2008. 12:00
Izvor: Politika

Međunarodni konkursi za izbor strateških partnera za izgradnju Termoelektrane „Kolubara B” i bloka 3 u TE „Nikola Tesla B” trebalo je da budu raspisani pre dve godine. Elektroprivreda Srbije je sa svoje strane učinila sve što je bilo potrebno i u avgustu 2007. godine je poslala vladi potrebne papire za tendere, ali o njima bivši ministri nisu raspravljali.
– Ukoliko Vlada Srbije odluči o modelu finansiranja izgradnje dva bloka snage od po 350 megavata u TE „Kolubara” i novog bloka snage 700 megavata u TENT-u B, vrednost investicija u TE „Kolubara B” procenjuje se od 900 miliona do milijardu evra, a za TENT B od 700 do 850 miliona evra – naglasio je ministar Škundrić.
Stručnjaci predviđaju da će posle 2012. godine Srbija opet biti veliki uvoznik struje, jer potrošnja raste, a novih elektrana nema već 20 godina. Izgradnja dva nova bloka ukupne snage 1.400 megavata vredna oko milijardu i po evra je neizvesna. Najbolje bi bilo da EPS iz svog budžeta plati izgradnju obe termoelektrane, ali je to „nemoguća misija” zato što građani i privreda godinama plaćaju nižu cenu struje od tržišne, tako da EPS iz svog prihoda ne može da izdvoji 1,5 milijardi evra. To je razlog što je Vlada Srbije pre dve i po godine prvi put podržala inicijativu EPS-a da pronađe partnere za nove velike investicije.
– Dve nove elektrane su neophodne, jer je prosečna starost sadašnjih termoblokova 33 godine. Jedan kapacitet trebalo bi da pokrije očekivani rast potrošnje struje posle 2012. godine, a drugi će zameniti stare i neefikasne blokove čiji je radni vek prošao – kažu u EPS-u.
Brine ne samo činjenica što Srbija neće imati dovoljno struje, već što je na tržištu u ovom regionu nema dovoljno. Zbog toga njena cena raste. Samo Rumunija i Republika Srpska imaju višak energije, dok su susedne države počele gradnju elektrana.
U narednim godinama problem će predstavljati i nedovoljna proizvodnja uglja sa kopova, jer rudnici ne mogu da odgovore potrebama „osveženih” i „podmlađenih” termoelektrana. Naredne tri godine, dok ne prorade novi rudarski kapaciteti, manjak uglja će biti oko tri miliona tona godišnje. U proizvodnji električne energije to je oko dve milijarde kilovat-časova manje godišnje. Onoliko koliko nedostaje.
Ostale vestiArhiva
- 11/05 Ekspo se bliži, a Beograd ostao bez hotela…
- 09/05 NBS zadržala referentnu kamatnu stopu na…
- 07/05 "Srbija ima plan za dekarbonizaciju do 2050.…
- 05/05 Štrajk upozorenja u zrenjaninskom Drekslmajeru:…
- 02/05 Plate u javnom i državnom sektoru veće nego…
- 30/04 Država Srbija poklonila još 100 kuća na selu,…
- 29/04 Donald Tramp Mlađi razgovarao sa srpskim…
- 28/04 Stižu rešenja onima koji izdaju "stan na…
- 25/04 Ministarka energetike: Tražili smo produženje…
- 24/04 Evrozona ostvarila trgovinski suficit od…
- 23/04 NIS: Podnet zahtev SAD za izdavanje licence…
- 22/04 Kupovina cena zlata sve bliža eksploziji:…
- 31/03 Spoljnotrgovinska razmena u periodu januar-februar…
- 26/03 Dinkić odgovorio na navode Anketne komisije…
- 20/03 Sajam automobila 2025: Najskuplji automobili,…
- 18/03 Poštanska štedionica prva banka u programu…
- 17/03 Šušnjar: Janaf bi mogao da kupi ruski udeo…
- 14/03 Usvojena uredba o podsticajima u poljoprivredi…
- 13/03 NBS ni ovog meseca neće menjati kamatnu stopu
- 12/03 O čemu se raspravlja na sednici Skupštine…
- 11/03 Čadež: Kina lane najveći investitor u Srbiji,…
- 10/03 Čipflacija, gridflacija… Koji sve oblici…
- 09/03 Poskupljenje turističkih aranžmana i za 20-25…
- 07/03 Koliko će spuštanje kamatnih stopa umanjiti…