Vesti
Društvo i ekonomija
Žetva završena, prinosi na nivou očekivanog08.08.2009. 14:00
Izvor: Borba

Prinos pšenice po hektaru je na novou očekivanog pre kiša, što znači da je veoma dobar i da ga obilne padavine nisu umanjile, kazao je Saković, dodajući da kiše, pak, jesu malo uticale na pogoršanje kvaliteta zrna, odnosno na smanjenje njegove hektolitarske težine.
On je objasnio da se to odražava na ukupnu energiju, odnosno parametar koji pokazuje kakav se hleb može dobiti od pšenice, navodeći da postoje određeni problemi sa procentom te energije.
"Za dobra žita procenat te energije viši je od 50 odsto, a za lošija ispod 50 odsto", rekao je Saković, ističući da što je ta energija niža, onda je i pšenica lošija.
On je podsetio i da je Srbija u sezonu žetve ušla sa prelaznim zalihama pšenice većim od 400.000 tona, precizirajući da su te zalihe procenjene na između 400.000 i 450.000 tona.
Na početku jula zemlja je raspolagala sa oko 2,5 miliona tona pšenice, a domaće potrebe iznose oko 1,6 miliona tona, naveo je Saković, dodajući da višak iznosi 900.000 tona pšenice.
"Od tih viškova uvek ostaje deo za neke naredne rezerve i prelazne zalihe za sledeću godinu i realno bi bilo očekivati da te rezerve budu između 300.000 i 400.000 tona", rekao je Saković.
On je ocenio da bi iz zemlje trebalo izvesti negde između 500.000 i 600.000 tona pšenice, kako bi tržište moglo normalno da funkcioniše. Saković je upozorio da je domaće tržište pšenice trenutno u teškom stanju i suočava se sa ozbiljnim problemima - niskom cenom pšenice i nepostojanjem kupaca za tu kulturu.
"Tržište je u ovom trenutku blokirano, i praktično nemamo kupce za našu pšenicu, jer mlinari kupuju minimalne količine, maltene ono što im je nedeljna potreba", objasnio je Saković, dodajući da mlinari ne žele da prave zalihe i sebe izlažu dodatnim troškovima.
Trgovci, takođe ne kupuju pšenicu, jer i ovako niska cena na tržištu visoka je za izvoz i na njoj se ne može zaraditi, kazao je Saković.
On je istakao da je količina pšenice ovogodišnjeg roda koju je država otkupila mala, jer tih oko 65.000 tona čini svega oko tri odsto ukupne proizvodnje i manje od tri odsto postojećih ukupnih količina u zemlji.
"Ono što za proizvođače ne valja je što je trenutna cena pšenice između osam ipo i devet dinara", istakao je Saković, procenjujući da će zbog pritiska, žito u avgustu još dodatno pojeftiniti i cena će verovatno iznositi osam dinara.
Rešenje za postojeće probleme na srpskom tržištu pšenice u ovom trenutku je "više u rukama države, nego svih drugih", dodao je Saković.
Ostale vestiArhiva
- 31/08 NBS: Međugodišnji realni rast BDP 3,8 odsto,…
- 26/08 Od 1. septembra velika promena u prodavnicama…
- 25/08 Kako da se prijavite za isplatu jednokratne…
- 22/08 Siniša Mali: Zakon o pomoći u Skupštini,…
- 21/08 Predlog rebalansa budžeta i Zakon o jednokratnoj…
- 18/08 Nema dogovora o minimalcu – sindikat nije…
- 17/08 Privrednici u EU oprezni, manji broj novih…
- 12/08 EU uvodi stroža pravila za ambalažu
- 08/08 Budimpešta bez kruzera, sprud ispod Margaretinog…
- 07/08 Tržišno okruženje izuzetno promenljivo, ali…
- 27/07 Srbija dobila prvog "jednoroga": Novosadski…
- 23/07 Dunav ugrozio snabdevanje naftom - Nizak…
- 22/07 "Nova licenca NIS-u bi osigurala da rafinerija…
- 15/07 (MAPE) "Biće superćelija, izbegavajte da…
- 12/07 Džemper na letnjem sniženju? Evo zašto to…
- 10/07 Kineski trikovi srpskih vlasti: Ako nas neće…
- 09/07 Da li su na pomolu dobre vesti za građane…
- 08/07 Profiti banaka rastu uprkos slabijem rastu…
- 05/07 Spor s prevoznikom
- 28/06 Vlada formirala radnu grupu: Razmatra se…
- 27/06 Turistička organizacija Zlatibora otvorila…
- 26/06 U Srbiji dostupan sistem ePlati: Elektronsko…
- 13/09 Krediti po novim pravilima od ponedeljka,…
- 11/08 Toplica Spasojević: Država može da doskoči…

