Vlada Srbije raspravljaće sledećeg četvrtka o tri zakona kojima će se pravno pokriti predstojeća racionalizacija državne administracije na republičkom i lokalnom nivou. Naravno, ako do tada budu obavljena sva potrebna usaglašavanja i predložena rešenja prođu na vladinim odborima i ministri postignu dogovor sa resornim sindikatima, potvrđeno nam je juče u Nemanjinoj 11.
Kako „Politika” saznaje, osim izmena i dopuna Zakona o državnim službenicima koje će, kako je najavljeno, doneti novine u oblasti radnih odnosa (poput propisane obaveze državnih organa i organizacija da sačine nove sistematizacije i vanredno ocene svoje zaposlene, kao i smanjivanja roka u kojem neraspoređeni službenici mogu da primaju platu), novim zakonima će se utvrditi maksimalan broj ljudi koji će ubuduće zapošljavati republička i lokalna administracija. Tako će se zakonom koji se tiče republičkog nivoa plafonirati zbirni broj činovnika u ministarstvima, posebnim organizacijama, vladinim službama i Upravi za zajedničke poslove republičkih organa, stručnim službama upravnih okruga, ali i u javnim agencijama i organizacijama obaveznog socijalnog osiguranja. Znači bez policije, vojske, pravosuđa, lekara i prosvetara.
Ono što je izvesno, zakonima se neće utvrđivati pojedinačne kvote, odnosno maksimalan broj zaposlenih po institucijama, ali je i dalje nejasno koji kriterijumi su korišćeni za utvrđivanje zbirne kvote, kao i na osnovu kojih će biti pravljene nove sistematizacije.
Ako su, kako nam je protumačeno, u zbirnu kvotu ušli samo službenici zaposleni u (kako se to nekada zvalo) radnim zajednicama organizacija obaveznog socijalnog osiguranja, ostaje pitanje da li će i ovoga puta, kao i kod prolećnog smanjivanja zarada, ceh racionalizacije platiti samo činovnici. Da li su opet pošteđene mnogoljudnije javne službe poput prosvete i zdravstva, iako su se osnovne preporuke iz studija i analiza međunarodnih finansijera odnosile pre svega na smanjivanje broja zaposlenih u tim segmentima javnog sektora?
Kada je reč o smanjivanju broja zaposlenih u bezbednosnim službama, pravosuđu, prosveti i zdravstvu, dogovoreno je da resorna ministarstva to regulišu kroz pojedinačne reforme, odgovoreno nam je u vladi.

Ostale vestiArhiva