Vesti
Društvo i ekonomija
Predaja godišnjih izveštaja na samo jednom mestu07.12.2009. 20:00
Izvor: Blic

Na preporuku jedinice za sveobuhvatnu reformu propisa, Vlada Srbije je usvojila zahtev koji je stigao iz privrede da se godišnji izveštaji o poslovanju kompanija umesto na dosadašnja tri mesta, u Narodnu banku, Poresku upravu i Agenciju za privredne registre, predaju samo na jednom mestu - u APR-u.
Kao i proteklih godina, finansijski izveštaji će moći da se predaju u elektronskom obliku, a zadržaće se i mogućnost predaje papirnih dokumenata za one koji to žele, kao i slanje dokumentacije poštom.
Preuzimanjem zaposlenih iz Centra za bonitet, u APR će se konstituisati novi registar finansijskih izveštaja i boniteta u kojem će se voditi finansijski izveštaji za sva pravna lica u Srbiji. Prema trenutnim podacima, Narodna banka Srbije ima 175.000 pravnih lica čija je obaveza podnošenje godišnjih izveštaja. Među njih spadaju privredni subjekti koji su upisani u registar privrednih subjekata, ali i ostala pravna lica koja do sada nisu imala obavezu da podnose svoje godišnje izveštaje o poslovanju u APR.
Objedinjavanjem funkcija prikupljanja finansijskih izveštaja i izdavanja potvrda o bonitetu u istoj instituciji, prema preliminarnim procenama, smanjiće se troškovi privrede za oko šest miliona evra.
- APR je ove godine primio 112.500 finansijskih izveštaja, dok smo prošlu godinu završili sa oko 108.000 registrovanih izveštaja. Preuzimanjem nadležnosti priliv izveštaja bi trebalo da se poveća za 50 odsto - saopštavaju u Agenciji za privredne registre.
Sa objedinjavanjem funkcija države na jednom mestu, osim direktne materijalne uštede koja će se ostvariti u privredi, postići će se i racionalizacija zaposlenih, angažovanih na poslovima prijema i obrade izveštaja o poslovanju.
U Agenciji za privredne registre objašnjavaju da je, osim uštede, cilj pojednostavljivanja dosadašnje procedure i da se kontrola i kvalitet izveštavanja dovedu na viši stepen. APR bi tako postao jedan od najvažnijih informacionih čvorišta u Srbiji, kao institucija koja raspolaže sveobuhvatnom bazom podataka u privrednom segmentu. Istovremeno, naša zemlja bi dobila i ozbiljan sistem praćenja prilika u privrednom životu i razvoju.
Ostale vestiArhiva
- 11/05 Ekspo se bliži, a Beograd ostao bez hotela…
- 09/05 NBS zadržala referentnu kamatnu stopu na…
- 07/05 "Srbija ima plan za dekarbonizaciju do 2050.…
- 05/05 Štrajk upozorenja u zrenjaninskom Drekslmajeru:…
- 02/05 Plate u javnom i državnom sektoru veće nego…
- 30/04 Država Srbija poklonila još 100 kuća na selu,…
- 29/04 Donald Tramp Mlađi razgovarao sa srpskim…
- 28/04 Stižu rešenja onima koji izdaju "stan na…
- 25/04 Ministarka energetike: Tražili smo produženje…
- 24/04 Evrozona ostvarila trgovinski suficit od…
- 23/04 NIS: Podnet zahtev SAD za izdavanje licence…
- 22/04 Kupovina cena zlata sve bliža eksploziji:…
- 31/03 Spoljnotrgovinska razmena u periodu januar-februar…
- 26/03 Dinkić odgovorio na navode Anketne komisije…
- 20/03 Sajam automobila 2025: Najskuplji automobili,…
- 18/03 Poštanska štedionica prva banka u programu…
- 17/03 Šušnjar: Janaf bi mogao da kupi ruski udeo…
- 14/03 Usvojena uredba o podsticajima u poljoprivredi…
- 13/03 NBS ni ovog meseca neće menjati kamatnu stopu
- 12/03 O čemu se raspravlja na sednici Skupštine…
- 11/03 Čadež: Kina lane najveći investitor u Srbiji,…
- 10/03 Čipflacija, gridflacija… Koji sve oblici…
- 09/03 Poskupljenje turističkih aranžmana i za 20-25…
- 07/03 Koliko će spuštanje kamatnih stopa umanjiti…