Vesti
Društvo i ekonomija
I vekna hleba postaje luksuz24.07.2011. 14:00
Izvor: vesti

Potrošači u Srbiji, prema podacima pekara, štede i na hlebu. Za godinu dana proizvodnja hleba smanjena za petinu, a leti, zbog odmora, i do 35 odsto.
Građani Srbije prinuđeni su da štede na svemu, a u poslednje vreme i na hlebu! Za poslednjih godinu dana proizvodnja takozvane osnovne namirnice smanjena je za petinu, a leti zbog godišnjih odmora još i više. To znači da je kriza toliko pogodila potrošače da sada stežu kaiš i za veknu. - Proizvodnja hleba u Srbiji je za poslednjih godinu dana opala od 15 do 20 odsto, a u letnjim mesecima zbog godišnjih odmora za još 15 odsto - kaže Zoran Pralica, predsednik Unije privatnih pekara Srbije, koja pokriva oko 70 odsto domaćeg tržišta tom namirnicom.
- To znači da u julu i avgustu naši pekari smanjuju proizvodnju za od 30 do 35 odsto.
Pralica napominje da građani očigledno više vode računa o svakoj kriški i manje bacaju hleb kada nije svež. To je posebno primetno u gradskim sredinama, dok je u prigradskim naseljima i siromašnijim opštinama prodaja hleba u izvesnom procentu porasla.
- Naravno, ima onih koji su zbog slabije kupovne moći primorani da štede, pa kupuju manje količine, ali ima i onih koji menjaju način ishrane - objašnjava Pralica.
Istraživanja pokazuju da sedam odsto naših građana, između ostalog, pazari i manje hleba. Budući da se ova namirnica smatra i hranom siromašnih, ovo je najbolji pokazatelj da je kriza došla do grla.
Uprkos smanjenom prometu, u Srbiji se tradicionalno mnogo jede hleb. Prosečan građanin naše zemlje i dalje godišnje troši tri puta više te namirnice nego, na primer, stanovnik Evropske unije.
- Jedemo 105,9 kilograma hleba po stanovniku godišnje, što je ubedljivo najveća potrošnja u Evropi. To govori i o standardu naših građana - ukazuju u Privrednoj komori Srbije.
Istovremeno, ostale osnovne namirnice, poput mleka i mesa, trošimo, po stanovniku, četiri puta manje nego u EU. Ovi podaci pokazuju da je struktura potrošnje hrane u Srbiji znatno nepovoljnija u odnosu na razvijene evropske zemlje.
Ako se uzmu u obzir sva poskupljenja, naročito hrane, a samo je hleb za poslednjih godinu dana poskupeo 40 odsto, standard građana bezmalo je prepolovljen. Pošto se izmire svi računi i napuni frižider, u novčaniku jedva da ostane nekoliko hiljada dinara da se izgura do kraja meseca.
Ostale vestiArhiva
- 31/08 NBS: Međugodišnji realni rast BDP 3,8 odsto,…
- 26/08 Od 1. septembra velika promena u prodavnicama…
- 25/08 Kako da se prijavite za isplatu jednokratne…
- 22/08 Siniša Mali: Zakon o pomoći u Skupštini,…
- 21/08 Predlog rebalansa budžeta i Zakon o jednokratnoj…
- 18/08 Nema dogovora o minimalcu – sindikat nije…
- 17/08 Privrednici u EU oprezni, manji broj novih…
- 12/08 EU uvodi stroža pravila za ambalažu
- 08/08 Budimpešta bez kruzera, sprud ispod Margaretinog…
- 07/08 Tržišno okruženje izuzetno promenljivo, ali…
- 27/07 Srbija dobila prvog "jednoroga": Novosadski…
- 23/07 Dunav ugrozio snabdevanje naftom - Nizak…
- 22/07 "Nova licenca NIS-u bi osigurala da rafinerija…
- 15/07 (MAPE) "Biće superćelija, izbegavajte da…
- 12/07 Džemper na letnjem sniženju? Evo zašto to…
- 10/07 Kineski trikovi srpskih vlasti: Ako nas neće…
- 09/07 Da li su na pomolu dobre vesti za građane…
- 08/07 Profiti banaka rastu uprkos slabijem rastu…
- 05/07 Spor s prevoznikom
- 28/06 Vlada formirala radnu grupu: Razmatra se…
- 27/06 Turistička organizacija Zlatibora otvorila…
- 26/06 U Srbiji dostupan sistem ePlati: Elektronsko…
- 13/09 Krediti po novim pravilima od ponedeljka,…
- 11/08 Toplica Spasojević: Država može da doskoči…

