Vesti
Društvo i ekonomija
Poništena svaka treća prodaja21.03.2012. 12:00
Izvor: danas
Beograd - Privatizacija u Srbiji imala je pozitivne efekte na ekonomiju zemlje, pre svega na produktivnost, iako je raskinut svaki treći kupoprodajni ugovor. Pozitivni efekti su rast prihoda u preduzećima u privatnom vlasništvu za 69 odsto i imovine za 47 odsto, dok je zaposlenost pala i u grupi privatizovanih i u neprivatizovanih, jer su sve društvene firme imale višak radnika - izjavio je juče Vladislav Cvetković, direktor Agencije za privatizaciju.
Prema njegovim rečima, u proteklih deset godina od oko 2.350 preduzeća uspešno je privatizovano njih 1.638, a privatizaciju čeka 537 firmi koje su neuspešno nuđene na prodaju ili su u restrukturiranju. Cvetković je naglasio da su prihodi budžeta od privatizacije društvenog kapitala bili dve milijarde evra. Najveći prihodi bili su po osnovu prodaje duvanskih kompanija i cementara. Najviše preduzeća prodato je u Vojvodini 493, a najmanje u regionu Beograda 278. Cvetković je istakao da su prihodi po zaposlenom u privatizovanim preduzećima uvećani 4,3 puta, dok je rast prihoda u neprodatim i onima gde je raskinut privatizacioni ugovor uglavnom posledica smanjenja broja zaposlenih. - Sva preduzeća su 2002. pravila gubitke, a 2010. jedino su privatizovana imala dobit. Pre deset godina gubitak preduzeća koja su kasnije uspešno prodata bio 102 miliona dinara, a 2010. su imala dobit od 200 miliona evra. Preduzeća čija je privatizacija poništena umanjila su prihode za 55 odsto i u ukupnim prihodima privatizovanih preduzeća, prema rečima direktora Agencije, imaju udeo od tri odsto. Neophodna je promena modela privatizacije jer su u društvenom vlasništvu ostala problematična preduzeća za koja će se strateški partner najlakše naći prodajom imovine - zaključio je Cvetković.
Stručnjaci, međutim, ne dele zadovoljstvo direktora Agencije. Ljubodrag Savić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu smatra da kada je reč o procesu privatizacije Srbija nema čim da se pohvali.
- Cifra od dve milijarde evra koliko je inkasirala državna kasa od privatizacije izuzetno je niska, višestruko je, na primer, manja nego što je u istom procesu zaradio budžet u Hrvatskoj. Takođe, ogledan primer koji to potvrđuje je i podatak da je Rumunija samo od privatizacije jedne banke inkasirala 3,5 milijardi evra. Prema tome, suma koja se kod nas prikazuje kao uspeh je u svakom pogledu daleko od toga. Kod nas je svaka treća privatizacija doživela neuspeh, dok je taj procenat u zemljama koje su pre nas ušle u tranziciju bio znatno niži, ne veći od 15 odsto. Proces privatizacije je doživeo totalni neuspeh i ako ga posmatramo kroz prizmu nivoa industrijske proizvodnje, zaposlenosti i izvoza. Tako, podaci govore da je 2008. godine, pre početka svetske ekonomske krize, nivo industrijske proizvodnje u Srbiji dostigao tek 50 odsto od onog koji je imao 1990. godine. Zaposlenost je na nivou od tri četvrtine koju smo imali 1990. a izvoz je dvostruko niži nego što je bio te godine. Dakle, kada se uzmu u obzir svi ovi parametri, nema razloga za zadovoljstvo - ističe naš sagovornik.
On dodaje da od preduzeća koja su privatizovana , samo oko 40 odsto radi na zadovoljavajući način. Takođe, postoji problem i sa preduzećima koja su u stečaju ili procesu restrukturiranja.
- Ne vidim neku veliku razliku između te dve kategorije, obe predstavljaju opterećenje za državu. Kada je pak reč o preduzećima u rustrukturiranju, veoma malo njih je uspešno sprovelo taj proces. Takođe, ne vidim mogućnost da se za preduzeća koja još uvek čekaju na kupca, primeni neki novi model privatizacije. Suviše je kasno za to. Naime, uspešno su prodata samo ona preduzeća koja su dobro radila i kao društvena. Reč je o firmama koje su imale ili monopolski ili privilegovan položaj. U Srbiji uspešno rade cementare, mlekare i duvanska industrija, a svi oni su dobro radili i pre privatizacije. Preduzeća koja nisu privatizovana imaju šanse da prežive samo u slučaju da je država zainteresovana za neko od njih. Ostala definitivno nemaju nikakvu šansu da prežive na tržištu - naglašava Savić.
Ostale vestiArhiva
- 27/03 Potpisan ugovor za vetropark „Pupin“
- 26/03 Za pet godina cene povećane 34,8 odsto
- 25/03 Gde je najviša, a gde najniža plata u Srbiji?
- 24/03 Holandija povukla sa tržišta smrznute višnje…
- 23/03 „Milenijum tim” novi vlasnik hotela „Jugoslavija”
- 22/03 Dobra vest za poljoprivrednike: Zahteve za…
- 20/03 Arsić: Rast BDP-a ove godine biće od tri…
- 19/03 Evropska unija uvodi carine na rusko žito,…
- 18/03 Wizz Air smanjuje veliki broj letova u regionu:…
- 17/03 Subvencija 20.000 evra majkama. Evo šta vam…
- 16/03 Ekološki ustanak povodom Generalštaba: Vesiću…
- 15/03 Prosečna cena stanova u novogradnji u Srbiji…
- 12/03 Građani Srbije kroz kredite bankama duguju…
- 11/03 Aerodrom Nikola Tesla dobio četiri nagrade…
- 08/03 Nove cene goriva u Srbiji
- 07/03 NALED: Očekujemo da nova Vlada Srbije ubrza…
- 05/03 Do kraja godine moglo bi da dođe do novog…
- 04/03 Mali: Do 2027. vraćamo se u zonu visokog…
- 03/03 Petrović: Privredni razvoj Srbije ispod njenih…
- 01/03 Uber stiže u Srbiju?: Taksisti kažu da je…
- 29/02 Đedović Handanović i Tjurdenjev o remontu…
- 28/02 Sajam automobila i motocikala od 21. do 27.…
- 27/02 Osim Er Srbije, još šest kompanija ima dozvolu…
- 26/02 Evropljani rade sve manje