Vesti
Društvo i ekonomija
Smeće nije za bacanje26.03.2012. 20:00
Izvor: RTS
U Srbiji se obradi samo desetina komunalnog otpada, odnosno nepotrebno se potroši 50 miliona evra. Strani investitori pregovoraju o gradnji pogona za preradu otpada u desetak gradova u Srbiji.
Svet se odavno oslanja na smeće kao resurs za proizvodnju struje i toplotne energije. Zemlje Evropske unije prerade 40 odsto komunalnog otpada, a Srbija samo 10 procenata. To znači da svake godine bacimo najmanje 50 miliona evra. O gradnji savremenih pogona za preradu otpada strani investitori pregovaraju sa desetak gradova.Nemačka ima oko 6.000 postrojenja za dobijanje energije iz smeća, dok su u regionu i našoj zemlji ona retkost. Preradom komunalnog otpada Srbija bi mogla da pokrije pet odsto proizvodnje struje.
Zakonskih prepreka više nema. Međutim, profesor Mašinskog fakulteta u Beogradu Aleksandar Jovović kaže da javnost mora od početka da bude uključena u ceo proces. Zbog slabe uključenosti javnosti, Srbija je ranije propustila dva velika projekta za upravljanje opasnim otpadom, navodi Jovović.
Korist je i veća, ako se istovremeno dobija toplota za grejanje stanova. Sa potencijalnim investitorima lokalne vlasti dogovaraju konkretne poslove. Beograd planira da do kraja godine, u Vinči, počne gradnju savremenog pogona za dobijanje energije iz smeća.
Projekte spremaju i u Nišu, Šapcu, Kragujevcu, Vranju i nekoliko gradova u Vojvodini. Investitori nude da ih u potpunosti finansiraju i koriste postojeće deponije.
"Menjati već ustaljenu rutu kamiona za dostavu otpada potpuno bi kod naroda izazvalo negativan efekat. Ovako su oni navikli da kamioni već decenijama idu istim putem i ne bi to menjali. Praksa je da se uvek postrojenje za preradu otpada stavlja u najveću moguću blizinu postojeće deponije", smatra Nenad Dograjić iz firme "Global interkontinental jutilitis" .
Potencijal je ogroman, jer svakog dana bacimo 5.000 tona smeća. Samo trećinu izbace Beograđani. Međutim, polovina otpada završi na divljim deponijama koje su najčešće uz vodotokove i zelene površine. Nedostaje i sortiranje otpada.
"U Srbiji dva i po miliona ljudi nije pokriveno organizovanim sakupljanjem otpada", kaže Jovanka Arsić Karišić iz Centralnoevropskog foruma za razvoj.
Recept za dobro upravljanje komunalnim otpadom treba uzeti od Stokholma. Taj grad 100 odsto smeća koristi za grejanje i proizvodnju struje.
Ostale vestiArhiva
- 24/04 Građani Srbije gasili rerne i bojlere najviše…
- 23/04 Penzije u maju će kasniti zbog praznika:…
- 22/04 „Žene za promene“ organizuju protest u Novom…
- 21/04 Mali sa Georgijevom u Vašingtonu: Produžićemo…
- 20/04 Mlađi od 30 godina u proseku zarađuju oko…
- 19/04 MMF ima optimistične prognoze za Srbiju:…
- 17/04 Prosečni prihodi po domaćinstvu lane 87.973…
- 16/04 „Projekcije za narednih pet godina najgore…
- 15/04 Obračunati doprinosi za poljoprivrednike
- 14/04 Od sutra iz Beograda do Mostara za 50 minuta
- 13/04 Kristalina Georgijeva ponovo izabrana za…
- 12/04 Međugodišnja inflacija u Srbiji u martu pet…
- 11/04 Svetska banka povećala prognozu rasta za…
- 08/04 Srbija zabranila uvoz peleta na tri meseca
- 07/04 Penzije do proseka prima oko 980.000 penzionera,…
- 04/04 Dug Srbije u februaru iznosio 36,4 milijarde…
- 03/04 Udruženje banaka Srbije: Blagi rast kredita…
- 02/04 Proizvedeni prvi primerci električnog automobila…
- 01/04 Ministarstvo poljoprivrede: Od danas prijavljivanje…
- 31/03 Poreski kalendar za april 2024: Evo kada…
- 29/03 Tabaković: U maju očekujemo da inflacija…
- 28/03 Vučić: Pruga Niš-Dimitrovgrad biće završena…
- 27/03 Potpisan ugovor za vetropark „Pupin“
- 26/03 Za pet godina cene povećane 34,8 odsto