Vesti
Društvo i ekonomija
Godišnjica Titove smrti
04.05.2012. 20:00
Izvor: RTS
Godišnjica Titove smrti
Na današnji dan pre 32 godine umro doživotni predsednik SFRJ Josip Broz Tito, čijoj sahrani je prisustvovalo više od 200 državnih delegacija iz sveta. Veliki broj poštovalaca iz svih krajeva bivše Jugoslavije obišao Kuću cveća.
Veliki broj ljudi iz svih krajeva bivše Jugoslavije do podneva je obišao Kuću cveća u Beogradu i grob doživotnog predsednika SFRJ Josipa Broza Tita, preminulog na današnji dan pre 32 godine.
Titov grob je prekiven vencima brojnih organizacija SUBNOR-a, saveza antifašista i drugih poštovlaca njegovo lik i delo. Među posetiocima su ljudi svih godišta. Na parkingu ispred Muzeja istorije Jugoslavije je oko podneva bilo desetak autobusa iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Makedonije i Srbije.
Titovi poštovaoci od podneva se okupljanju u zgradi Muzeja "25. maj", na manifestaciji pod nazivom "Skup za budućnost", u organizaciji "Ju centra Tito" iz Beograda.
Prodavci suvenira, kao i svake godine, u parku ispred Muzeja, nude raznolike prizvode u vezi sa Titom i SFRJ: zastave, grbove i amblema, knjige i monografije, gramofonskie ploče. U zvaničnoj prodavnici suvenira oseća se pad kupovne moći, ali da se manji i jeftiniji suveniri ipak kupuju.
Doživotni predsednik SFRJ Josip Broz Tito, preminuo je 4. maja 1980. godine u bolnici u Ljubljani. Četiri dana kasnije, na sahranu u Beograd došlo je 700.000 ljudi. Prisutno je bilo 209 državnih delegacija iz 128 zemalja sveta. Bio je to najposećeniji pogreb nekog državnika u 20. veku.
Tito se na čelu Jugoslavije nalazio punih 35 godina i imao je nesumnjivo veliki ugled u svetu, a bio je i jedan od osnivača Pokreta nesvrstanih, što je u tadašnjim međunarodnim okolnostima imalo veliki značaj.
U unutrašnjoj politici ostavio je ustrojstvo koje se se na kraju pokazalo kao neodrživo - Ustav iz 1974. godine, a specifičan sistem konsenzusa predstavnika republika i pokrajina pokazao se kao nerešiv problem kada se raspao Savez komunista Jugoslavije.
Rođen je Kumrovcu, u hrvatskom Zagorju 1892. godine, u mešovitoj hrvatsko slovenačkoj porodici, a kao austrougarski kaplar učestvovao je u Prvom svetskom ratu - između ostalog i u borbama protiv srpske vojske. Ranjen je i zarobljen u Rusiji 1915. godine, pa je izvesno vreme bio zarobljenik, a u njegovim zvaničnim biografijama navođeno je da je učestvovao i u Oktobarskoj revoluciji.
U Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca vratio se krajem 1920. godine, kada je postao član Komunističke partije, a 1937. njen generalni sekretar, posle smenjivanja i streljanja Milana Gorkića.
Radio je 1936-1937. u Kominterni u Moskvi, u vreme kad je likvidiran znatan broj jugoslovenskih komunističkih prvaka. Kao vođa KPJ predvodio je u Drugom svetskom ratu Partizanski pokret, odnosno Narodnooslobodilačku vojsku, a iz rata je izašao kao legendarni vođa.
Osim borbe protiv okupatora, jedinice pod njegovom komandom sprovele su komunističku revoluciju - tokom i nakon Drugog svetskog ratarata. U zanosu revolucionarne "pravde" nestale su desetine hiljada nekomunista - pod maskom "borbe protiv saradnika okupatora", čime je u stvari uništen čitav tadašnji građanski sloj.
Tito je ostao upamćen i po tome što je 1948. godine odbio Staljinov pritisak, odnosno Rezoluciju Informacionog biroa komunističkih partija, nakon čega je decenijama dobijao značajnu finansijsku pomoć od SAD.