Vesti
Društvo i ekonomija
Više dolara od stranih gostiju
06.05.2012. 14:00
Izvor: novosti.rs
Više dolara od stranih gostiju
Srbija je sve privlačnija za strance, što bi moglo da uveća devizni priliv za 20 odsto, pa hotelijeri očekuju dobru zaradu. Najposećeniji su Beograd, Novi Sad, Niš, Kopaonik
STRANI turisti u Srbiji mogli bi da ostave 1,2 milijarde dolara tokom ove godine. To bar pokazuju zvanična očekivanja, nakon što je od januara do marta zabeleženo 16 odsto više gostiju iz inostranstva nego u isto vreme lane. Stranci će po svemu sudeći, kao i prošle godine, najviše posećivati Beograd, Novi Sad, Zlatibor, Vrnjačku Banju i Niš. Ali dobra statistika i ovog puta će opstati najviše zahvaljujući putnicima iz republika bivše Jugoslavije.

Stranci su tokom 2011. u Srbiji ostavili 991.660.000 dolara, što je za 24 odsto više nego godinu dana ranije. Pa, gruba računica pokazuje da je svaki od njih potrošio tek nešto manje od 1.300 dolara. U Ministarstvu ekonomije i regionalnog razvoja smatraju da dobra poseta u januaru i februaru uliva nadu, jer bi devizni priliv od turizma mogao da se poveća za više od 20 odsto.

- Gostiju iz inostranstva bilo je više za 17 odsto nego u isto vreme lane - kažu za „Novosti“ u ovom ministarstvu. - Očekujemo da se ovaj rast nastavi, pa bi ukupan priliv ove godine mogao da bude između 1,1 i 1,2 milijarde američkih dolara. Zvanični podaci pokazuju da su Beograd, Novi Sad i Niš, ali i Kopaonik i Zlatibor najposećenija mesta kod nas. Prosečna dužina boravka stranih turista u Srbiji povećava se iz godine u godinu, a za prva tri meseca iznosi 2,45 dana.

Ali obilazak Kalemegdana i Skadarlije, šetnja Zmaj Jovinom i Dunavskom ka Petrovaradinskoj tvrđavi, kao i skijanje niz Pančićev vrh i Tornik i dalje najviše privlače goste iz Bosne, Crne Gore i Slovenije, za kojima slede Nemci i Hrvati. Jer, najveći broj inostranih turista u Srbiju dolazi iz bivših zemalja SFRJ. Tako i u Nacionalnoj asocijaciji turističkih agencija „Juta“ smatraju da kod nas još nema „pravih“ inostranih posetilaca, koji namenski dolaze da bi uživali u nekoj turističkoj ponudi.

- Stranci posećuju Srbiju najviše tokom sportskih i kulturnih manifestacija, kao što su „Egzit“ ili Sabor trubača u Guči - kaže Rade Stanković, predsednik „Jute“. - A tada koriste priliku da vide Beograd, etno i eko-sela, kao i ture niz Dunav.

Zvanične procene, ipak, pokazuju da će gradski turizam i planine i dalje doneti najviše koristi od stranaca. Beograd je najveća turistička atrakcija koju nudi srpski turizam, jer polovina stranaca koja poseti Srbiju dolazi u - prestonicu. Strani turisti se u glavnom gradu Srbije, u proseku, zadržavaju od dva do tri dana i za to vreme potroše oko 600 evra. Razlozi zašto turisti posećuju Beograd mogu se svesti na jednu reč - atmosfera. Najveći broj posetilaca beleže Avalski toranj (više od 200.000), Kalemegdan i šoping centar „Ušće“. Muzej koji je poslednjih godina doživeo pravi „bum“ je Muzej Nikole Tesle.

Novi Sad je zahvaljujući manifestacijama poput muzičkog festivala „Egzit“ drugo stecište stranaca. Ovaj grad beleži i sve veći broj pristajanja brodova za krstarenje, ali i mladih gostiju kojima se sviđa ritam ove srednjoevropske varoši. Novi Sad je lane imao 23.752 noćenja stranih turista, što je gotovo deset puta manje od Beograda, ali približno kao Kopaonik.

Planinski centri, poput Kopaonika i Zlatibora, nalaze se na trećem mestu najpopularnijih mesta u koje dolaze strani turisti. Zahvaljujući renoviranim hotelima „MK grupe“ Kopaonik je ponovo postao stecište stranaca kojima se ova planina dopada (beleže povećanje od 22 odsto), jer se ski-liftovi nalaze u samom centru.

Zlatibor je tradicionalno omiljeno odredište velikog broja turista iz Republike Srpske. Nažalost, ovaj planinski centar beleži pad stranih gostiju od dva odsto.


VRNJAČKA BANjA HIT

VRNJAČKA Banja je sa 4.036 noćenja stranih turista prvi spa-centar koji se našao na listi najpopularnijih turističkih centara. Aranđelovac beleži povećanje noćenja stranaca od 42 odsto zahvaljujući tome što je ponovo, posle niza godina renoviranja, otvoren hotel „Izvor“. To je i dokaz da, dok se u neko mesto ne uloži novac, ne može da se očekuje dolazak gostiju.