Vesti
Društvo i ekonomija
Bolesno zdravstvo u Srbiji
16.05.2012. 20:00
Izvor: RTS
Bolesno zdravstvo u Srbiji
Srbija je poslednja na listi 34 evropske zemlje po kvalitetu zdravstvene zaštite, pokazuje Evropski zdravstveni potrošački indeks za 2012. godinu. Rezultati odražavaju lošu materijalnu situaciju u
Na listi Evropskog zdravstvenog potrošačkog indeksa (EHCI) za 2012. godinu, koji je predstavljen u Evropskom parlamentu u Briselu, Srbija je rangirana kao poslednja zemlja, budući da je dobila 451 poen od mogućih 1.000 poena.
Među 34 rangirane zemlje, Holandija je dobila 872 poena, iza nje je Danska sa 822 poena, Island (799), Luksemburg (791) i Belgija (783).
EHCI je standard merenja nivoa evropske zdravstvene zaštite i od 2005. godine objavljuje ga ekspertska organizacija "Helt konzjumer pauerhaus" (HCP) sa sedištem u Švedskoj.
Glavni operativni direktor HCP-a i vođa EHCI tima dr Arne Bjernberg kaže da Srbiju ne treba upoređivati sa bogatim članicama EU i da su njeni susedi kao što su Hrvatska (655 boda), Makedonija (527) ili Albanija (535) relevantniji i pokazuju da je pred Srbijom težak posao da dostigne te nivoe, navedeno je na sajtu HCP-a.
"Izgleda da osnovne usluge, kao što je vakcinacija beba, funkcionišu. Postoje rastuća prava pacijenata, ali rezultat u celini, kao i pristup pacijentima, moraju da se poprave", rekao je Bjernberg.
Izdanje iz 2012. godine ocenjuje 34 nacionalna evropska sistema zdravstvene zaštite pomoću 42 indikatora, koji pokrivaju pet područja koja su ključna za potrošača zdravstvenih usluga: prava pacijenata i informacije, vreme čekanja na lečenje, ishodi, prevencija/opseg i domet pruženih usluga i farmaceutska sredstva.
EHCI odražava stalan napredak evropske zdravstvene zaštite, sa boljim ishodima i ukupnim uslovima, a indeks ukazuje na tri izražena područja na koja treba obratiti posebnu pažnju na početku krize.
To su tendencije dužeg čekanja na skupe hirurške operacije u državama koje su najviše pogođene pogoršanjem ekonomske situacije, povećan udeo plaćanja iz sopstvenog džepa za određeni broj lečenja i nedostatak poboljšanja i čak pogoršanje u pristupu novim vrstama lekova.
Bez obzira na ekonomiju, Evropa ostaje teritorija na kojoj se infekcije događaju u bolnici. Za svaku drugu od 34 države u kojima je izvršeno merenje, EHCI postavlja crveni stepen uzbune u pogledu rizika od infekcije.

nković: Podaci održavaju lošu materijalnu situaciju
Ministar zdravlja Zoran Stanković kaže da rezultati Evropskog zdravstvenog potrošačkog indeksa odražavaju lošu materijalnu situaciju u kojoj se nalazi zdravstveni sistem Srbije.
Stanković je u pisanoj izjavi Tanjugu rekao da svakako kao ministar zdravlja ne može biti zadovoljan time što je Srbija svrstana na poslednje mesto u Evropi od ukupno 34 zemlje po kvalitetu pružanja zdravstvene zaštite.
"Ministarstvo je ukazivalo na dugovanja zbog neplaćenih doprinosa za zdravstveno osiguranje, koja su dostigla 840 miliona evra, dugovanja zdravstvenih ustanova od oko 300 miliona evra, isplatu zarada za oko 13.600 neugovorenih zdravstvenih radnika sa Republičkim fondom zdravstvenog osiguranja (RFZO) iz sredstava za redovnu delatnost zdravstvenih ustanova, godišnje umiranje oko 5.500 ljudi od tri najčećša karcinoma", napomenuo je Stanković.
Sve to je, kako je naveo, doprinelo da Srbija zauzme poslednje mesto u Evropi na osnovu tog istraživanja.
Ministar je rekao da je najbolji pokazatelj sa kakvim se problemima zdravstveni sistem Srbije suočava i to što je 1,25 miliona građana u Srbiji bez ikakvih prihoda koristilo usluge zdravstvene zaštite za koje je država opredelila 670 miliona dinara iz budžeta, dok su troškovi njihovog lečenja u 2011. godini iznosili 22 milijarde dinara.

dikati: Više faktora
Sindikati zdravstva ocenili su da je Srbija loše ocenjena po kvalitetu zdravstvene zaštite zbog nedostatka sredstava, sporih reformi i loše opremljenosti.
Predsednik Sindikata zaposlenih u zdravstvu i socijalnoj zaštiti Zoran Savić kaže da Srbija po stručnosti zdravstvenog kadra ne zaostaje za evropskim zemljama, ali da je u velikom zaostatku kada je reč o opremljenosti i broju zaposlenih.
"Srbija je, prema ulaganju u zdravstvo, među poslednjim zemljama u Evropi", rekao je Savić i istakao da je potrebna veća odgovornost rukovodećih u zdravstvenim ustanovama.
"Direktori i menadžment ustanova ne snose nikakve posledice, bez obzira na gubitke. Kada budu snosili odgovornost, drugačije će se ponašati", ističe Savić.
U zdravstvenom sistemu Srbije najveći problem je to što ni oni koji imaju dovoljno para ne uplaćuju doprinose za zdravstveno osiguranje, smatra predsednik Granskog sindikata zdravstva i socijalne zaštite "Nezavisnost" Zoran Ilić.
"Bilo je pomaka u opremanju zdravstvenih ustanova, ali još postoje duge liste čekanja, što je nedopustivo. Bez sredstava nema ni boljeg zdravstva, a problem je u tome što se reforme u zdravstvenom sistemu Srbije sprovode sporije nego što bi trebalo", rekao je Ilić.
Najveći nedostatak zdravstvenog sistema Srbije jeste nedostatak kadra, a sa otvaranjem granica to će biti još veći problem, kaže predsednik Sindikata medicinskih sestara i tehničara Srbije Dragan Biserić.
"Mi u Ministarstvu zdravlja najviše zameramo nedostatak kadra i to što u Srbiji sami finansiramo svaku dodatnu edukaciju. Otvaranjem granica taj nedostatak kadra biće sve drastičniji, a nama će ostati ljudi pred penzijom", objašnjava Biserić.