Vesti
Društvo i ekonomija
Praviće organe od matičnih ćelija27.05.2012. 14:00
Izvor: blic

Tim srpskih naučnika je stvorio sve uslove da prvi u ovom delu Evrope napravi prave ljudske organe od matičnih ćelija. Na Fakultetu za inženjerske nauke u Kragujevcu je razvijen nosač za matične ćelije, koji je napravljen od kukuruznog skroba.
Testovi su pokazali da je materijal idealan za zasejavanje matičnih ćelija i da s njim mogu da se prave kosti, krvni sudovi, delovi disajnih organa i srčani zalisci. U timu naučnika je i genetičar dr Miodrag Stojković, koji tvrdi da je Srbija već zakoračila u bioinženjering i da je po znanju uz SAD, Veliku Britaniju i Španiju.- Potrebno je da ministar za nauku i prosvetu odobri investiciju da se izgradi centar za matične ćelije u Kragujevcu, a novac je već obezbeđen od Evropske investicione banke. Vrednost je 5,2 miliona evra, i ova ustanova koja treba da se izgradi u Kragujevcu treba da bude povezana sa Medicinskim fakultetom i da školuje nove kadrove za ovu vrhunsku naučnu oblast koja je budućnost moderne medicine - kaže Stojković.
On kaže da su stručnjaci razvili sistem kojim se u rešetkaste nosače - skafoldove, usađuju matične ćelije. One se vade iz krvi ili iz koštane srži, i onda u posebnim uslovima gaje i rastu. Tako se dobija pravi prirodni organ. On raste od nekoliko nedelja do par meseci. Posle se vraća na kliniku, gde ga lekari ugrađuju pacijentu.
Prednost organa koji se proizvode od matičnih ćelija je mnogostruka, a najveća je to što organizam pacijenta takve organe ne odbacuje, jer ih prepoznaje kao svoje. Uz to, na ovaj način može da se napravi pravi, prirodni deo tela, po merama svakog pacijenta.
Kako za „Blic” kaže profesor Nenad Grujović sa inženjerskog fakulteta, „od materijala koji je razvijen na fakultetu može da se napravi bilo koji model organa u tri dimenzije“.
- Najvažnije je to da smo napravili materijal koji je plastika, ali na bazi kukuruznog skroba. To znači da je dovoljno čvrst da kroz njega rastu ćelije i da drži tkivo. Kasnije se, za nekoliko meseci, skrob razgradi i nestane, a ostane pravi novi organ. Prednost je i to što u taj materijal koji nosi ćelije možemo da usadimo i potrebne lekove, koji se postepeno apsorbuju u organizam pacijenta. Ovo je tehnologija koja je povezana sa inženjerstvom. Od istog materijala ćemo praviti i stentove koji se ugrađuju u krvne sudove, jer za razliku od metalnih oni rešavaju problem i vremenom nestaju i ne smetaju - kaže Grujović.
Ostale vestiArhiva
- 31/08 NBS: Međugodišnji realni rast BDP 3,8 odsto,…
- 26/08 Od 1. septembra velika promena u prodavnicama…
- 25/08 Kako da se prijavite za isplatu jednokratne…
- 22/08 Siniša Mali: Zakon o pomoći u Skupštini,…
- 21/08 Predlog rebalansa budžeta i Zakon o jednokratnoj…
- 18/08 Nema dogovora o minimalcu – sindikat nije…
- 17/08 Privrednici u EU oprezni, manji broj novih…
- 12/08 EU uvodi stroža pravila za ambalažu
- 08/08 Budimpešta bez kruzera, sprud ispod Margaretinog…
- 07/08 Tržišno okruženje izuzetno promenljivo, ali…
- 27/07 Srbija dobila prvog "jednoroga": Novosadski…
- 23/07 Dunav ugrozio snabdevanje naftom - Nizak…
- 22/07 "Nova licenca NIS-u bi osigurala da rafinerija…
- 15/07 (MAPE) "Biće superćelija, izbegavajte da…
- 12/07 Džemper na letnjem sniženju? Evo zašto to…
- 10/07 Kineski trikovi srpskih vlasti: Ako nas neće…
- 09/07 Da li su na pomolu dobre vesti za građane…
- 08/07 Profiti banaka rastu uprkos slabijem rastu…
- 05/07 Spor s prevoznikom
- 28/06 Vlada formirala radnu grupu: Razmatra se…
- 27/06 Turistička organizacija Zlatibora otvorila…
- 26/06 U Srbiji dostupan sistem ePlati: Elektronsko…
- 13/09 Krediti po novim pravilima od ponedeljka,…
- 11/08 Toplica Spasojević: Država može da doskoči…

