Te banke dobile su "zlatni BIG indeks" sa 100 odsto efikasnosti, saopštila je danas ta kompanija.
U odnosu na njih "Unikredit" i "Sosijete ženeral banka" ostvarile su vrlo visoku efikasnost, obe po 97 odsto, za šta su dobile "ljubičasti BIG indeks", kao i "Hipo Alpe Adrija banka" sa 93 odsto i "Rajfajzen" i "Eurobank EFG" sa po 90 odsto.
"Zeleni BIG indeks", koji označava efikasnost veću od 70 odsto, a manju od 90 odsto, dobile su AIK, "Prokredit", "Erste" i "Vojvođanska banka". "Alfa banka" i "Kredi agrikol" ostvarile su efikasnost od po 53 odsto, upola manju od najefikasnijih banaka.
Kako je saopšteno, BIG indeks predstavlja srednju meru efikasnosti banke, gledano iz ugla akcionara, klijenata, države i zaposlenih.
Kompanija "Biznis info grupa" napravila je prvi put u Srbiji kvantitativnu analizu efikasnosti 13 banaka u Srbiji vodećih po aktivi, broju filijala i broju zaposlenih, i ustanovila srednju meru efikasnosti banaka gledano iz ugla akcionara, klijenata, zaposlenih i države - BIG indeks.
Među analiziranim bankama nalazi se deset koje su najveće po aktivi - "Banka Inteza", "Komercijalna", "Unikredit", "Rajfajzen", "Sosijete ženeral", "Eurobank EFG", "Hipo Alpe Adrija", AIK, "Vojvođanska" i "Alfa banka" - koje u ukupnoj aktivi bankarskog sektora Srbije zajedno učestvuju sa 70 odsto.
Uključene su i tri banke koje imaju razgranatu mrežu filijala i zapošljavaju po 1.000 i više radnika - "Prokredit", "Kredi agrikol" i "Erste banka".
Zajedno, one čine 77 odsto aktive bankarskog sektora, i zapošljavaju oko 20.000 radnika - oko dve trećine od ukupnog broja. Među njima, "Komercijalna banka" je državna, AIK banka je privatna, a ostale su deo međunarodnih korporacija.
"Aktiva banke, kapital i dobit, koji se najčešće koriste za upoređivanje banaka i ocenu njihovog poslovanja važni su za akcionare, posredno za državu i za zaposlene", izjavio je rukovodilac istraživačkog centra BIG Nenad Saković.
"Za klijente, međutim, velika dobit koju neka banka ostvaruje može da znači da su prihodi od kamata i naknada veći, i zato ne predstavlja relevantan parametar za razmatranje efikasnosti banke iz ugla klijenata".
"Takođe, ako neka banka odobri državi kredit za pokrivanje budžetskog deficita po neuobičajeno povoljnim uslovima, na nekoj drugoj strani će morati da nadomesti tu manju kamatu za državu, i to najverovatnije na račun svojih drugih klijenata ili zaposlenih", naveo je on.
Šest banaka iz uzorka su 100 odsto efikasne za klijente - "Inteza", "Komercijalna", "Alfa", "Prokredit", "Unikredit" i "Hipo Alpe Adrija". Većoj efikasnosti za klijenta doprinosi veći broj zaposlenih, veći broj ekspozitura i veći odnos krediti/depoziti.
Negativno se odražavaju veći troškovi zarada i veći administrativni troškovi. Stopostotnu efikasnost za zaposlene (zarada i prosečan rast zarade, broj zaposlenih i prosečan rast, i dobit po zaposlenom gde je uticaj posredan) ostvarilo je čak sedam banaka. Najveće zarade isplatila je "Kredi agrikol banka", slede je "Vojvođanska" i "Unikredit", a najmanje primaju zaposleni u AIK banci.
Efikasnost prema državi podrazumeva plaćanje poreza na dobit i na zarade zaposlenih, kao i kupovinu državnih hartija od vrednosti - tu je stopostotnu efikasnost pokazalo šest banaka - "Inteza", "Komercijalna", "Rajfajzen", "Vojvođanska", "Sosijete ženeral" i AIK, a najmanju banke koje su ostvarile gubitke - "Alfa" i "Kredi agrikol".
Prema akcionarima je šest od 10 banaka iskazalo stopostotnu efikasnost, a tri banke koje su ostvarile gubitak imaju efikasnost od nula odsto.
U istraživanju su korišćeni javno dostupni podaci Narodne banke Srbije, prevashodno bilansi stanja i uspeha banaka, u formatu koji propisuje NBS.

Ostale vestiArhiva