Vesti
Društvo i ekonomija
Srbiju čeka teških 18 meseci, izlazak iz krize tek 2014. godine
03.09.2012. 12:00
Izvor: Blic
Srbiju čeka teških 18 meseci, izlazak iz krize tek 2014. godine
- U narednih 18 meseci očekujemo da će čitav region, ne samo Srbija, proći kroz težak period, jer se oporavak svetske ekonomije može očekivati tek 2014. Naš posao je da pomognemo Srbiji da se za to vreme pripremi i iskoristi svoju šansu kad oporavak krene - kaže za “Blic” Suma Čakrabarti, predsednik Evropske banke za obnovu i razvoj.
- EBRD je u Srbiji zainteresovan za veliki broj sektora, u prvom redu za infrastrukturu, energetiku i projekte na lokalu. Već dugo smo uključeni u projekte u Srbiji, a ukupna vrednost zajmova iznosi tri milijarde evra. Dosad smo imali dobro partnerstvo i očekujem da se ono nastavi i narednih godina, jer ove godine planiramo da investiramo oko 400 miliona evra i isto toliko u 2013. godini - dodaje Čakrabarti.

Od čega zavisi realizacija zajmova i šta će biti prioritet EBRD-a, infrastruktura ili dokapitalizacija kompanija?
- Realizacija najviše zavisi od brzine kojom ćemo dobijati predloge novih projekata, a očekujem da novac bude usmeren u nekoliko sektora. U ovom trenutku, razgovori sa Vladom pretežno se vode oko infrastrukturnih projekata, ali puno toga zavisi od politika koje će Vlada primenjivati. Videćemo kakvu će politiku nova vlada u Srbiji voditi kad je infrastruktura u pitanju, vezano za puteve i železnicu na primer, i onda ćemo videti na kojim projektima možemo zajedno da radimo.

Koji su sektori najzanimljiviji EBRD-u?
- Infrastruktura i energetika pre svega, ali i lokalni projekti. Sektor malih i srednjih preduzeća je takođe bitan jer je u Srbiji, kao i u čitavom ovom regionu, nezaposlenost veliki problem.
Iz Vlade su poručili da žele da EBRD kreditira izgradnju pojedinih deonica na koridoru 11. Koliko brzo možemo očekivati odluku EBRD-a?
- To zavisi i od politike koju će Vlada voditi. Želimo da vidimo kakve su namere Vlade u vezi s rehabilitacijom puteva. Onda ćemo razmotriti projekat zajedno sa drugim međunarodnim institucijama, kao što su Svetska banka i Evropska investiciona banka. U narednih šest meseci ćemo proceniti predlog i razmisliti o njemu.
Kad je reč o privatnim kompanijama, da li ste više usmereni na dokapitalizaciju ili na kreditne aranžmane?
- Otvoreni smo za obe opcije. Ne donosimo unapred ocenu da je jedno bolje od drugog, zavisi koje su potrebe konkretne kompanije.
EBRD je trenutno manjinski akcionar u dve domaće banke, Komercijalnoj i Čačanskoj, da li su mogući i novi aranžmani?
- Uvek smo otvoreni za razgovore sa finansijskim sektorom i to će biti deo našeg dijaloga sa Vladom i bankarskim sektorom.

Saradnja sa „Beohemijom“
Da li ste zadovoljni rezultatima kompanija u kojima je EBRD prisutan u Srbiji kao akcionar ili kreditor, uključujući i „Beohemiju“?
Generalno smo veoma zadovoljni. Uvek tražimo kompanije koje imaju ambiciozne planove, ali i osećaj za realnost. U „Beohemiji“ smo to pronašli, a za uspeh velike zasluge nose rukovodstvo i zaposleni ovog preduzeća. Ovo je sjajan primer partnerstva, ne samo zbog toga što je “Beohemija” ostvarila rast od 40 odsto na tržištu u regionu, već i zbog planova za dalje širenje, za koje je EBRD zainteresovan da podrži.