Promena klime i tropske vrućine koje su poslednjih godina učestale u Srbiji idealni su uslovi za razvoj bolesti koje su bile nepoznate na ovom podneblju ali i za povratak starih, poput malarije, koja je odavno iskorenjena sa prostora Balkana, slažu se u stručnjaci.
"Ljudi sa putovanja u inostranstvo često donose i bakterije i viruse i parazite. Visoke temperature, koje su zahvatile Srbiju, samo pogoduju razvoju tih organizama i postoji realna mogućnost da recimo komarci, prenesu bolest sa inficirane na neinficiranu osobu", izjavio je Tanjugu doktor na vojnomedicinskoj akademiji Darko Nožić.
Prema njegovim rečima, komarci su odgovorni za širenje malarije u Grčkoj prošle godine, kada su preneli bolest sa avganistanaca koji su boravili u toj zemlji.
"Osim malarije, mi smo, zahvaljujući promeni klime, izloženi i nekim drugim bolestima, kao što je denga groznica, koja se javlja već izvesno vreme na hrvatskom primorju. Tu je i virus zapadnog Nila, koji je poput malarije i denge tropska bolest, a klima u Srbiji sve više liči na tropsku", zaključio je Nožić.
Tigrasti komarac, jedna od vrsta koja je odgovorna za širenje bolesti zapadnog Nila, od pre nekoliko godina nastanio se u Srbije, a kako profesor Biološkog fakulteta Željko Tomanović tvrdi, kod ove vrste u našoj zemlji još nisu detektovani egzotični patogeni.
"Kod nas još nije zabeležen nijedan slučaj, ali je vektor tu, prisutan je i kod nas. Ono što je još ograničavajući faktor za te vrste bolesti je temperatura. Ništa se neće desiti preko noći, ali s povećanjem temperature može se dogoditi da tropske bolesti masovnije dopru do Srbije", rekao je Tomanović.
On tvrdi da za prenošenje malarije, denga groznice i bolesti zapadnog Nila nije potrebno prisustvo donedavno egzotičnih komaraca, već da ih u slučaju konstantno visokih, tropskih temperatura mogu preneti i obični komarci.
"Mnogo ozbiljniji problem je malarija. U Grčkoj je 2010. zabeleženo oko 60 slučajeva malarije. Nisu obolevali ljudi koji su nekuda putovali, pa su došli s malarijom, nego su se malarijom inficirali ljudi baš u Grčkoj. Ti malarični komarci žive kod nas već dvadesetak godina, ali za sada ne prenose malariju jer za te patogene kritičan faktor je temperatura", napomenuo je Tomanović.
On je istakao da su i krpelji, kao autohnona vrsta, postali rizični jer s porastom temperature postaju aktivniji u proleće i jesen zbog čega može doći do povećanog broja inficiranja lajmskom groznicom.
Prema rečima Tomanovića, zbog klimatskih promena i intenzivnog transporta, nisu samo ljudi ugroženi, već i poljoprivredne kulture koje se susreću sa novim neprijateljima.
"Nova vrsta cvrčka koja se pojavila u Srbiji napada veći broj biljnih vrsta kao što su vinova loza, kajsija, kupine, maline. Jedna vrsta moljaca napada povrće, kukuruz, lucerku. To je suptropska vrsta koje ranije nije bilo u našoj zemlji", izjavio je Tomanović.
Prema njegovim rečima, u Srbiji ima na desetine novih vrsta potencijalnih bolesti a još više se nalazi u našem okruženju što predstavlja veliki problem i zbog čega se, kako je rekao, u Evropskoj Uniji radi na iznalaženju biološkog rešenja ovog problema.

Ostale vestiArhiva