Vesti
Društvo i ekonomija
Sa vladom o inflaciji, a ne o kamatama i kursu
14.03.2013. 20:00
Izvor: Akter
Sa vladom o inflaciji, a ne o kamatama i kursu
Tabaković je izjavila da prvo pitanje o kome centralna banka i vlada treba da razgovaraju, nije visina referentne kamatne stope, već način kako inflaciju držati pod kontrolom
Teme za razgovor sa predstavnicima vlade treba da budu strukturne i dugoročne mere koje će stabilizovati tržište hrane i sprečiti cenovne šokove, kao i blagovremeno informisanje NBS o povećanju regulisanih cena, koje jesu domen vlade, istakla je Tabaković u intervjuu Tanjugu na Kopaonik biznis forumu.
„NBS i Vlada Srbije imaju vrlo korektnu saradnju, ali u domenu svojih nadležnosti. Svako od nas preduzima mere za koje je nadležan“, rekla je guverner.
Kako je istakla, način da centralna banka doprinese makroekonomskoj stabilnosti, povećanju izvoza ili snižavanju kamatnih stopa jeste da radi svoj posao, a to je da drži inflaciju pod kontrolom i da referentnom kamatnom stopom i ostalim merama monetarne politike utiče na smanjenje premije rizika zemlje i cene zaduživanja države.
Tabaković je navela da, iako je inflacija još uvek visoko iznad cilja, rezultati pokazuju da će mere i restriktivnost NBS do kraja godine sigurno tu inflaciju dovesti u planirane okvire od četiri odsto, plus minus 1,5 odsto.
„Smatramo da će vraćanje inflacije u granice cilja doprineti da relaksiramo monetarnu politiku, a to u prvom trenutku znači i snižavanje referentne kamatne stope, ali naglašavam pri nepromenjenim uslovima i jednoj prosečnoj poljoprivrednoj sezoni koju očekujemo“, naglasila je ona.
Ona je podsetila i da nije jedino referentna kamatna stopa ta koja određuje cenu kredita i da se mora imati u vidu način pribavljanja izvora sredstava za kreditiranje i premija rizika zemlje koja se za Srbiju nalazi na još uvek visokom nivou, ali je doprinosom NBS smanjena poslednjih meseci.
Povodom predloga da bi NBS trebalo da razmotri ograničavanje kamata na kredite kao neke zemlje u okruženju, Tabaković je naglasila da je centralna banka ovlašćena da odlučuje samo o visini referentne kamatne stope, a da poslovna politika i osnovni postulati tržišne ekonomije daju bankama pravo da slobodno formiraju cene kredita.
„Pitanje je sada koliko je konkurentnost ili kartelski sporazum ili dogovor nasleđe u Srbiji, koje će NBS dobrim odnosom sa poslovnim bankama prevazići i ostaviti kao ružnu prošlost, od koje su trpeli i građani i privreda i država u krajnjem ishodu“, rekla je guverner.
Kada se radi o predlozima za stavljanje kursa u funkciju podsticanja izvoza, ona je objasnila da bi se sa nekim višim kursom možda na kratak rok učinilo da to pomaže izvoz, ali bi to sa druge strane državu dovelo u vrlo neprijatnu situciju kada se radi o visini spoljnog duga.
„Dug nije nešto što se samo evidentira, već treba i da se otplaćuje, a za to treba imati devize, što znači ili trošiti devizne rezerve ili ih kupovati jer priliv od izvoza još uvek u Srbiji nije dovoljan“, precizirala je Tabaković.
Ona je najavila i da će sa predstavnicima stručne javnosti, a ne sa predstavnicima izvršne vlasti, biti organizovan okrugli sto na kome će biti reči o politikama fiksnog i plivajućeg kursa u Srbiji u ranijim periodima, ali i u okruženju.
„Videćemo da li se za Srbiju može doneti neka bolja monetarna politika ili se ona u nekoj meri može revidirati jer nije cilj da bilo ko od nas dokaže da je pravu već da svi zajedno damo doprinos pronalaženju najboljih mera i modela“, rekla je Tabaković.
Povodom sastanka pod nazivom Beogradska inicijativa, na kojoj je sa predstavnicima banaka i međunarodnih finansijskih institucija razmatrano pitanje nenaplativih kredita, ona je rekla da je iznet niz predloga i mera za rešavanje tog problema, „ali nikakva obavezujuća postupanja“.
Na pitanje u kom pravcu će ići rešenje problematičnih kredita, ona je rekla da treba pogledati odluke NBS s kraja prošle godine, kada su eliminisana određena ograničenja koja se odnose na prenos potraživanja od pravnih lica.