Ubica je u njega ispalio 17 metaka, u pasažu ispred ulaza u zgradu u Svetogorskoj 35, u kojoj je Ćuruvija stanovao i u kojoj se nalazio deo poslovnih prostorija njegovog "Dnevnog telegrafa".
Nekoliko dana ranije u "Politici ekspres", dnevniku koji je tada izlazio, a nešto kasnije ugašen, Ćuruvija je optužen da je "izdajnik koji je priželjkivao bombe".
Nakon pada režima Slobodana Miloševića istraga je utvrdila da su Ćuruviju danonoćno pratili pripadnici Državne bezbednosti i da su iznenada, nekoliko minuta uoči ubistva, povučeni sa "zadatka".
Na osnovu zahteva Specijalnog tužilaštva istražni sudija saslušao je više od 100 predloženih svedoka.
Pored ostalih saslušano je i 27 "pratilaca", pripadnika DB-a, niz bivših funkcionera te službe, obavljeno je medicinsko-balističko veštačenje, a prikupljeni su i drugi materijalni dokazi.
Brat ubijenog Slavka Ćuruvije, Jovo, obratio se izvestiocu Evropskog parlamenta za Srbiju Jelku Kacinu, navodeći da je tortura režima Slobodana Miloševića protiv njegovog brata počela 1998. nakon usvajanja novog Zakona o informisanju, a da je pojačana posle govora Slavka Ćuruvije pred Helsinškom komisijom, u Kongresu SAD, 10. decembra 1998. godine.
Slavko Ćuruvija rođen je u Zagrebu, avgusta 1949. godine. Političke nauke diplomirao je u Beogradu.
Radio je u preduzeću "Mašinogradnja" u Beogradu, bio stalni honorarni saradnik lista "Danas" iz Zagreba, Centra za društvena istraživanja, a od 1984. radio je kao analitičar u Upravi za analize Saveznog sekretarijata za unutrašnje poslove.
Od 1986. do 1994. bio je komentator, urednik unutrašnje političke rubrike, a potom i glavni i odgovorni urednik "Borbe".
U tom periodu, između ostalog, pratio je stanje na Kosovu i Metohiji, pa se tako našao u grupi novinara koja je izveštavala tokom skupa u Kosovu Polju, 24. aprila 1987. godine, kada je Slobodan Milošević održao njegov poznati, često citiran, govor u kojem je Srbima s Kosova i Metohije poručio da "niko ne sme da ih bije".
Ćuruvija je sarađivao u "Komunistu", NIN-u, "Vjesniku", "Večernjem listu", "Nedelji", "Pobjedi", radio je dokumentarne emisije za TV "Beograd", TV "Politiku", priloge za TV "Sarajevo".
Sa Momčilom Đorgovićem 1994. godine osnovao je "Nedeljni telegraf", a potom 1996. i "Dnevni telegraf", prvi privatni dnevni list u Srbiji devedesetih.
Magazin "Evropljanin" osnovao je 1998.cgodine.
"Dnevni telegraf" zabranjen je oktobra 1998, a prostorije zapečaćene, potom je zaplenjena imovina firme DT-pres.
Zbog tekstova i ilustracija u "Evropljaninu" oktobra 1998. sud u Beogradu izrekao je Ćuruviji i njegovom preduzeću ukupnu kaznu od 2,4 miliona dinara.
Nova kazna od 1,2 miliona dinara preduzeću DT, tada registrovanom u Crnoj Gori, usledila je novembra 1998, zbog kršenja Zakona o informisanju.
Zajedno sa dvojicom novinara njegovog lista, marta 1999. osuđen je na pet meseci zatvora zbog uznemiravanja javnosti.

Ostale vestiArhiva