Vesti
Društvo i ekonomija
Privrednicima najviše smeta siva ekonomija
13.05.2015. 20:00
Izvor: Akter
Privrednicima najviše smeta siva ekonomija
Rezultatima rada Vlade Srbije na suzbijanju sive ekonomije zadovoljno je 40 odsto privrednika, dok 56 odsto nije
Ovo je rezultat istraživanja koje je danas objavila Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj (Naled).
Prema istraživanju koje je za Naled uradila agencija Ipsos, suzbijanje sive ekonomije je na prvom mestu koraka koje bi vlada trebalo da preduzme radi poboljšanja uslova uslova poslovanja u Srbiji.
Na drugom mestu prioriteta po anketi koja je napravljena u aprilu na reprezentativnom uzorku od 256 preduzeća, nalaze se investicije, pokretanje proizvodnje i zapošljavanje, na trećem je smanjenje poreza, doprinosa i obaveza prema državi, a na četvrtom su subvencije.
Direktor istraživanja u agenciji Ipsos stratedžik marketing, Predrag Kurčubić je naveo da je čak 63 odsto ispitanika navelo da njihovo poslovanje u najvećoj meri opterećuje poslovanje konkurenata u sivoj zoni, a zatim porezi i doprinosi na plate.
Skoro jedna trećina, odnosno 28 odsto privrednika, priznala je da je obavljala neki deo posla u sivoj zoni, dok se, naveo je Kurčubić, 60 odsto ispitanika izjasnilo da ne bi prijavilo konkurentske firme koje posluju u sivoj zoni, jer većina smatra da to nije njihov posao, već da time treba da se baƒve državni organi.
Kurčubić je istakao da skoro polovina privrednika smatra da većina preduzeća posluje u sivoj zoni i posle izrečenih kazni.
Po istraživanju, 75 odsto privrednika navelo je da nelojalna konkurencija dovodi do obaranja cena, smanjenja prometa i otežanog plasiranja na tržištu. Da utiče na nemogućnost zapošljavanja, navelo je 53 odsto ispitanika, a da dovodi do smanjenja broja radnika i plata navelo je 28 odsto privrednika.
U odnosu na prethodno istraživanje krajem 2014. godine, ne postoje veće razlike u proceni zastupljenosti sive ekonomije. Privrednici smatraju da najviše sive ekonomije u trgovini. To je navelo 44 odsto ispitanika, da je siva ekonomija najzastupljenija u uslugama smatra 34 odsto ispitanika, dok je poljoprivredu navelo devet odsto ispitanika.
Naled je danas predstavio i prvi kvartalni izveštaj za ovu godinu o statusu reformi, u kojem navodi da se na kraju prvog kvartala 2015. "može biti zadovoljan regulatornim aktivnostima Vlade Srbije, pre svega u vezi s dinamikom reforme izdavanja građevinskih dozvola, nastavkom reformi radno-pravnog zakonodavstva i krupnim koracima u reformi inspekcija".
Iz Naleda Vladi Srbije zameraju zbog sporog donošenja velikog broja podzakonskih akata što onemogućava sprovođenje zakona.
Kritike su iznete i zbog nedonošenja zakona o arhivskoj građi što, po rečima predstavnika Naleda, puno košta privredu, ali i država mnogo troši za potrebe arhiviranja papirnih dokumenata.
Direktorka Tima za regulatornu reformu u Naledu, Jelena Bojović je rekla da je i dalje potrebno da brojna dokumentacija bude na papiru, a potrebno je administrativne procedure u što većoj meri prebaciti u elektronsku formu. Ona je navela da jedna trgovinska kompanija, članica Naleda, godišnje na papir za administrativne potrebe potroši 100.000 evra.