Vesti
Društvo i ekonomija
Prijave zbog predugih reklama najčešće zastarevaju23.07.2015. 20:00
Izvor: RTS
Generalni sekretar Regulatora elektronskih medija Nenad Janković kaže da to telo podnosi i na hiljade prekršajnih prijava zbog prekoračenja dužine reklamnog bloka, ali da te prijave u sudu najčešće zastarevaju
Nenad Janković je na konferenciji za novinare o ulozi REM-a u tokovima medijskog novca rekao da ta institucija podnese 100 prijava, a bar 50 se odnose na prekoračenje dužine propisanog reklamnog bloka, javlja TanjugJanković je, upitan o dugovanjima elektronskih medija za naknade REM-u, rekao da skoro svi elektronski mediji duguju po jedan mesec naknade, da je televizija Pink priložila menice i time platila naknade do kraja godine.
Ističe da sa plaćanjem ne kasne televizije Prva i B92 i dodaje da naknade za korišćenje frekvencije nisu menjane od osnivanja regulatornog tela.
Koordinator medijskog programa Fondacije za otvoreno društvo Dragan Kremer ocenio je da su kazne koje REM može da upotrebi zbog neregularnosti u medijskom prostoru neefikasne.
Navodi i da regulacija medijskog tržišta nije dovoljno dobra, te da regulator nedovoljno i netransparentno odgovara na predstavke koje podnose građani.
Programski direktor TS Nemanja Nenadić rekao je na konferenciji za medije da je u okviru Zakona o radiodifuziji bilo predviđeno da se svi viškovi uplaćuju u budžet rasporede za tačno određene namene, a u praksi nije moglo da se ustanovi da je to poštovano.
Nenadić navodi da je trend da prihodi i rashodi RRA imaju "opadajući niz" naročito u poslednje dve godine i da je od 2010. godine smanjena količina novca kojim je RRA raspolagala sa oko 4,2 mliona evra na 3,7 miliona evra u 2014.godini.
Suficit, odnosno viškovi koji treba da se uplaćuju u budžet 2010. godine iznosili su blizu 800.000 evra, a prošle godine oko pola miliona evra.
Nenadić ističe da RRA ne ispunjava u potpunosti standarde transparentnsti.
Kada je reč o naknadama koje elektronski mediji uplaćaju REM, budući da je reč o obavezi svakog nosioca dozvole, trebalo bi ih objavljivati na sajtu informacije o tome da li se ta obaveza poštuje, rečeno je na konferenciji.
Isto tako bi i Ministarstvo kulture i medija trebalo da objavljuje redovno podatke o uspešnosti programa koji su bili sufinansirani iz budžeta, navodi se u izveštaju.
Takođe Transperentnost Srbije upozorava da se naknade koje plaćaju mediji već godinama realno smanjuju, a uskoro se primenom Zakona o elektronskim komunikacijama može očekivati njihovo svođenje na pokrivanje nužnih troškova rada Regulatora.
Glavni problem je, kako navode, velika diskrecija koja postoji kod donošenja odluka o tome šta će biti finansirano, u kojoj meri i na osnovu kojih kriterijuma će biti podeljena sredstva za određene programe.
Ostale vestiArhiva
- 17/04 Prosečni prihodi po domaćinstvu lane 87.973…
- 16/04 „Projekcije za narednih pet godina najgore…
- 15/04 Obračunati doprinosi za poljoprivrednike
- 14/04 Od sutra iz Beograda do Mostara za 50 minuta
- 13/04 Kristalina Georgijeva ponovo izabrana za…
- 12/04 Međugodišnja inflacija u Srbiji u martu pet…
- 11/04 Svetska banka povećala prognozu rasta za…
- 08/04 Srbija zabranila uvoz peleta na tri meseca
- 07/04 Penzije do proseka prima oko 980.000 penzionera,…
- 04/04 Dug Srbije u februaru iznosio 36,4 milijarde…
- 03/04 Udruženje banaka Srbije: Blagi rast kredita…
- 02/04 Proizvedeni prvi primerci električnog automobila…
- 01/04 Ministarstvo poljoprivrede: Od danas prijavljivanje…
- 31/03 Poreski kalendar za april 2024: Evo kada…
- 29/03 Tabaković: U maju očekujemo da inflacija…
- 28/03 Vučić: Pruga Niš-Dimitrovgrad biće završena…
- 27/03 Potpisan ugovor za vetropark „Pupin“
- 26/03 Za pet godina cene povećane 34,8 odsto
- 25/03 Gde je najviša, a gde najniža plata u Srbiji?
- 24/03 Holandija povukla sa tržišta smrznute višnje…
- 23/03 „Milenijum tim” novi vlasnik hotela „Jugoslavija”
- 22/03 Dobra vest za poljoprivrednike: Zahteve za…
- 20/03 Arsić: Rast BDP-a ove godine biće od tri…
- 19/03 Evropska unija uvodi carine na rusko žito,…