Vesti
Društvo i ekonomija
Vučić: Kasnimo sa smanjenjem zaposlenih i reformom
17.05.2016. 20:00
Izvor: Danas
Vučić: Kasnimo sa smanjenjem zaposlenih i reformom
Beograd - Međunarodni monetarni fond će podići projekciju rasta srpske privrede u ovoj godini na 2,3 odsto, sa sadašnjih 1,8 procenata, dok sledeće godine treba očekivati četiri odsto rasta, izjavio je premijer Srbije Aleksandar Vučić, nakon razgovora sa delegacijom Fonda, koja se sprema za zvanični završetak četvrte revizije aranžmana sa Srbijom tokom sledeće posete u junu. Vučić je ocenio da je tih četiri odsto "najviši rast u Evropi", ali i dodao da Vlada kasni sa otpuštanjima. -
- Kasnimo sa smanjenjem broja zaposlenih u javnom sektoru i reformom javnih preduzeća, a dobri rezultati su ostvareni u privrednom rastu i punjenju budžeta. Veliki i teški zadaci su pred nama, oni koji se tiču strukturnih reformi, onoga što je najznačajnije za Srbiju, onoga zbog čega smo tražili podršku građana Srbije. Fiskalni rezultati su dobri, stanje u budžetu je odlično, prihodi rastu zbog rasta ekonomije. Moramo da dalje smanjujemo rashode i rizike - izjavio je Vučić za RTS. Prema njegovim rečima, sa delegacijom MMF-a je razgovarano o Petrohemiji, RTB Boru i Resavici, tojest o preduzećima koja prave velike gubitke. Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Milojko Arsić kaže da je moguće da se i ove i sledeće godine ostvare ovakve projekcije rasta, ali da to nikako nije najviši rast u Evropi. - Ova godina je izvesnija, dok ostvarenje projekcije od četiri odsto za 2017. zavisi od toga kako će se razvijati ova godina, hoće li biti rasta direktnih stranih investicija i da li će se sprovesti reforme. Da bismo postigli ta četiri procenta, potrebno je da se uradi dosta toga, da se sprovedu i reforme i da bude više i državnih i privatnih investicija. Takođe, ta projekcija zavisi i od toga kakvu ćemo poljoprivrednu godinu imati, ali i kakva će biti sudbina velikih preduzeća kao što su RTB Bor ili Železara - kaže Arsić. Prema njegovim rečima, pozitivne promene u ekonomiji su počele da se vide još od sredine 2015. kada je krenuo rast stranih investicija, a došlo je i do pada kamata i rasta kreditne aktivnosti banaka, što sve podstiče privrednu aktivnost, "tako da se još prošle godine mogao očekivati rast od dva odsto u 2016". - Ali, sve su to male stope, čak i ta četiri procenta. Setimo se samo da smo pre krize imali rast i od šest odsto. A uz to, to nije ni najveći rast u Evropi, jer druge zemlje već sada imaju toliki skok BDP-a. Mi u najboljem slučaju možemo da računamo da ćemo u narednim godinama imati rast od četiri do pet odsto, ali nama bi i takav rast sada omogućio da smanjimo zaostatak za zemljama istočne i zapadne Evrope - zaključuje Arsić. -