Vesti
Društvo i ekonomija
KRAJ ERE Kapitalizam je GOTOV, a ono što sledi će vam se SVIDETI
14.09.2016. 20:00
Izvor: Blic
KRAJ ERE Kapitalizam je GOTOV, a ono što sledi će vam se SVIDETI
Živimo smrt kapitalizma. Ono što će uslediti, srećom, moglo bi da predstavlja mnogo bolji sistem u kome ćemo raditi manje, biti plaćeni pošteno i živeti ekonomski mnogo slobodnije nego do sada. Dobro došli u postkapitalizam!
Ovako piše Pol Mejson, bivši dopisnik Bi-Bi-Sija i autor studije "Postkapitalizam: Vodič za našu budućnost". Na ovu temu je opširno pisao i za ugledni "Gardijan", a taj tekst je na društvenim mrežama podeljen skoro 500.000 puta.Kapitalizam, piše Mejson, neće biti srušen marševima radnika, već nečim mnogo dinamičnijim, nečim što je bilo "nevidljivo" u starom sistemu, ali što će se probiti, preoblikovati ekonomiju i stvoriti nove vrednosti i ponašanja.
"Ja to zovem postkapitalizmom", piše Mejson.
Smena kapitalizma postkapitalizmom biće ubrzana spoljnim šokovima i dovešće do pojave nove vrste ljudskih bića. I sve to je već počelo, tvrdi ovaj analitičar i analizira promene koje vode do kraja kapitalizma.
Tri ogromne promene
Razvoj tehnologije doneo je tri glavne promene.
Prvo, smanjio je potrebu za radom: zamaglio granicu između rada i slobodnog vremena, kao i granicu između rada i zarade. Talas automatizacije je tu ne samo da zameni ljudski rad, nego da svima olakša život, smatra Mejson.
Druga promena je sve slabija sposobnost tržišta da samo formira cene. "Tržišta su formirana na principu oskudice neke robe, a danas na njemu vlada izobilje informacija. Odbrambeni mehanizam sistema od takve situacije je formiranje monopola velikih tehnoloških kompanija, i to u meri koja nije viđena u poslednjih 200 godina. Ali, ti monopoli ne mogu da traju", piše Mejson.
Zašto? Jer se njihovi biznis modeli zasnivaju na privatizaciji društvenih informacija, a to je u suprotnosti sa osnovnim principom čovečanstva - da upotrebljava ideje slobodno i besplatno.
Treća promena je spontani rast proizvodnje zasnovane na masovnoj saradnji: dobra, usluge i organizacije više ne reaguju na diktate tržišta.
"Uzmite projekat Vikipedija, koju volonteri prave besplatno, koja je biznis izdavanja enciklopedija bacila u bankrot i ukinula advertajzing industriji oko tri milijarde dolara prihoda", navodi britanski analitičar.
Jedan odsto najbogatijih se dodatno obogatio u krizi
Mejson podseća da je kriza 2008. godine izbrisala 20 odsto globalne trgovine i 13 odsto globalne proizvodnje, a Evropa i dalje trpi krizne šokove. Ne postoji alternativni model, a bankarski sistem koji je celu krizu izazvao, smatra Mejson, sada je još veći i jači nego pre krize. Jedan odsto najbogatijih je postalo još bogatije.
"Danas biznis može da bude i fabrika gena? A šta se umesto toga radi? Otvaraju se lanci kafića, saloni za negu noktiju ili firme za čišćenje kancelarija, a banke i neoliberalna kultura nagrađuju poslodavce koji kreiraju poslove sa dugim radnim vremenom i malom platom", piše Mejson u "Gardijanu".
Kako je Karl Marks predvideo internet
Mejson ističe značaj informacije za postkapitalističko društvo. Informacija je nekada smatrana javnom dobrom, a sada je znanje o nekom proizvodu vrednije od svih fizičkih sredstava koja su vam potrebna da ga proizvedete. Zato su, tvrdi on, danas informacije monopolizovane od strane korporacija, a trebalo bi da ih posmatramo kao društveno dobro koje ne može biti posedovano, iskorišćeno i ne može mu se odrediti cena.
"Takvu ekonomiju je još u 19. veku zamislio Karl Marks. On je zamišljao ekonomiju u kojoj je glavna uloga mašina da proizvedu, a glavna uloga ljudi da ih nadgledaju. Smatrao je da će do sredine 20. veka sve informacije biti čuvane i deljene u nečemu što je nazvao 'opštim intelektom' (danas bismo to nazvali internetom, prim. redakcije). Ukratko, zamišljao je nešto veoma slično ekonomiji u kojoj danas živimo", podseća Mejson.
I to će, pisao je Marks, ubiti kapitalizam.
"Ipak, postkapitalizam je nova forma ljudskog ponašanja i klasična ekonomija ga još dugo neće prepoznati kao relevantan", upozorava Mejson.
Svetski šokovi
Mejson tvrdi da svetski šokovi - globalno zagrevanje, manjak energenata, populacija koja stari, migracije - menjaju dinamiku kapitalizma i čine ga nemogućim na duže staze. Remete društveni poredak i infrastrukturu u finansijski komplesknom i osiromašenom društvu.
"Ako sam u pravu, logičan potez pristalica postkapitalizma jeste da grade alternative, da koriste moć vlasti na radikalan način i usmere sve snage ka tranziciji, a ne da brane elemente postojećeg sistema. Ako mogu buduću ekonomiju da svedem na jednu stvar, onda je to open-source model", piše Mejson.
Mnogi ljudi počinju da shvataju da im je prodat san koji nije u skladu s onim što bi mogli da imaju i da su zbog toga ljuti i povlače se u forme nacionalnog kapitalizma koji će samo razoriti svet, smatra Mejson i predlaže pravljenje održivog projekta koji će zameniti stari i koji će istorija da opravda, a planeta da podrži.
"I to moramo to što pre", zaključuje Mejson.