Vesti
Društvo i ekonomija
Podrška Vlade mlinarima od 160 miliona dinara, umesto mesečne uvedene tromesečne izvozne kvote pšenice
16.06.2022. 20:00
Izvor: RTV
Podrška Vlade mlinarima od 160 miliona dinara, umesto mesečne uvedene tromesečne izvozne kvote pšenice
BEOGRAD - Vlada Srbije donela je danas Uredbu o vanrednoj interventnoj meri podrške proizvođačima brašna i za te namene opredelila 160 miliona dinara.
Podrška se odnosi na proizvođače registrovane za obavljanje delatnosti mlinarstva na dan 15. novembra 2021. godine, a koji su isporučivali brašno u pakovanjima do pet kilograma (uključujući i pet kilograma) tipa "T-400 glatko" i "T -500".Na taj način biće održan dosadašnji obim proizvodnje brašna i sprečen potencijalni poremećaj na tržištu koji bi mogao da dovede do nestašice, saopšteno je iz vlade.
Takođe, članovi vlade izmenili su Odluku o privremenom ograničenju izvoza osnovnih poljoprivredno prehrambenih proizvoda bitnih za stanovništvo, kojom se u cilju olakšanog izvoza te vrste proizvoda sada uvodi kvantitativno ograničenje izvoza na tromesečnom nivou, umesto na mesečnom, kako je do sada bilo predviđeno.
Ova mera doneta je u cilju sprečavanja nestašice tih proizvoda.Na predlog udruženja žitara ministar poljoprivrede Branislav Nedimović odobrio je da izvozne kvote umesto mesečnih budu tromesečne, izjavio je danas savetnik ministra poljoprivrede Goran Đaković i istakao da će to proizvođačima značajno olakšati logistiku.
Đaković je rekao Tanjugu u vezi sa zahtevom udruženja poljoprivrednika iz Pančeva i Dolova da država otkupi 200.000 tona pšenice za robne rezerve po ceni od 50 dinara za kilogram, da tako nešto u ovom trenutku nije realno.
"Naročito sada kada je na tržištu povoljna cena pšenice, koja se kreće između 38 i 40 dinara i ratari sada svakako rade sa profitom", rekao je Đaković i dodao da sa ne bi složio da je cena pšenice na tržištu 50 dinara, jer će prema nekim prognozama sa berzi teško stići i do 45 dinara.
Savetnik ministra navodi da će Robne rezerve otkupiti onoliko pšenice koliko bude trebalo.
"Cena nije problematična budući da je to mera koju država koristi kako bi stabilizovala tržište, a žetva tek treba da počne i videće se koliki će biti prinosi, ponuda i tražnja", naveo je on.
Zbog toga savetuje proizvođače da sačekaju i vide kolike će biti cene jer, kako kaže, pšenica je berzanska roba i nema potrebe da se država meša.
Đaković je podsetio da i situacija u Ukrajini svakako delimično utiče na stanje na tržištu.
Dodaje da Srbija ima dovoljno silosa i kapaciteta u njima, kao i da ne bi smelo da dođe do problema poput mešanja stare i nove pšenice, jer svako o tome treba da vodi računa.
Savetnik ministra je naveo da je pšenica zasejana na 632.000 hektara, što je 32.000 više nego lane, kada su prinosi bili oko 3,5 miliona tona.
"Ove godine se očekuje pet tona po hektaru ili 3,2 miliona tona, a najvažnija poruka je da ćemo imati dovoljno hrane, pre svega brašna", naglasio Đaković.Država pomaže svim poljoprivrednicima, izjavio je danas savetnik ministra poljoprivrede Goran Đaković i kao primer naveo da je stočarima u poslednjem kvartalu podignuta premija za pet dinara.
"Koliko razmišljamo o njima dokaz je i to da smo im za prvi kvartal podigli iznos premija za njihove proizvode i isplatili oko tri milijarde dinara subvencija", kazao je Đaković za Tanjug.
Istakao je da je to znak da država ne pomaže ne samo ratarima, koji su već dobili dvostruko veću subvenciju po hektaru nakon što su poskupela đubriva.
"Mi smo kao Ministarstvo poljoprivrede tu i da brinemo o drugima poput stočara, voćara ili malinara kojima se sada primiče berba i nadamo se da će biti zadovoljni ovom cenom od oko 600 dinara", kazao je Đaković.
On je rekao da je ministar Branislav Nedimović konstantno u kontaktu sa poljoprivrednicima, koji treba da se unaprede organizuju za posao kojim žele da se bave, uključujući i radnu snagu.
Na pitanje kako to da je domaća jagoda skuplja od one iz uvoza, on je odgovorio da je, kao proizvođač tog voća, dobro upoznat sa situacijom.
"Kod drugih država postoje i podsticaji za izvoz određenih proizvoda, a pritom se previše pumpaju prinosi kroz mineralna đubriva i ishranu", rekao je on i istakao da kada se, s druge strane, pogleda kvalitet jagode u Srbiji i one iz izvoza, nema sumnje da je domaća neuporedivo boljeg ukusa i mirisa.
Đaković je kazao da bi stoga svako ko voli kvalitetnije trebalo da kupuje domaće.