Vesti
Društvo i ekonomija
Skupština Srbije usvojila rebalans budžeta10.11.2022. 20:00
Izvor: Politika
Skupština Srbije usvojila rebalans budžeta za tekuću godinu u načelu, a nakon toga se glasalo se o amandmanima. Za rebalans budžeta je glasalo 144 poslanika, a protiv je glasalo 52 poslanika.
Predlogom izmena Zakona o budžetu za 2022. godinu, predviđeni su ukupni prihodi i primanja u iznosu od 1.709,5 milijardi dinara. Poreski prihodi planirani rebalansom budžeta su 1.490,6 milijardi dinara, neporeski iznose 199,7 milijardi, a rashodi i izdaci 1.988,5 milijardi dinara. Za kapitalne investicije izdvojeno je 419,2 milijardi dinara, odnosno 5,9 odsto BDP, dok je na nivou opšte države ta brojka oko 512,7 milijardi dinara, odnosno 7,2 odsto BDP.
Govoreći o rebalansu budžeta ministar finansija Siniša Mali je rekao da će njime biti ispunjena dva važna obećanja, jedno mladima, a drugo penzionerima.
"Rebalansom će biti obezbeđena sredstva za isplatu po 5.000 dinara mladima, od 16 do 29 godina, za šta je neophodno šest milijardi dinara. Takođe će biti obezbeđena i sredstva za povišicu penzija, a prvu od devet procenata će najstariji dobiti u decembru kada im sleduje isplata novembarskih penzija", rekao je Mali.
Podsetio je da od 1. januara najstarijim sleduje još jedno povećanje od 12,1 odsto. Naveo je da će kroz rebalans ovogodišnjeg budžeta biti obezbeđeno i 5,4 milijarde dinara za nastavak radova na izgradnji Beogradskog metroa. Mali je istakao da se država bori da se obezbedi dovoljno energenata za zimu i naveo da u dva skladišta u Mađarskoj imamo 380 miliona kubnih metara gasa, a u skladištu u Banatskom Dvoru 280 miliona metara kubnih.
"To nam je dovoljno za dva meseca, čak i ako se zaustavi svaki dotok gasa ka Srbiji", istakao je ministar Mali.
Sve kategorije prihoda, osim akciza, revidirane su naviše u odnosu na prethodnu projekciju a najveću procentualnu promenu beleže prihodi od poreza na dobit, a u apsolutnom iznosu prihodi od poreza na dodatu vrednost. U strukturi prihoda poreski prihodi čine 87,2 odsto, neporeski 11,7 odsto dok se ostatak od 1,1 odsto odnosi na donacije.
Na nivou opšte države planiran je fiskalni deficit od 3,8 odsto bruto domaćeg proizvoda. Procenjuje se da će nivo javnog duga na kraju ove godine iznositi 55,5 odsto BDP. Kada je reč o rashodima i izdacima oni su planirani u iznosu od 1.988,5 milijardi dinara.
Predlogom izmena Zakona o budžetu za 2022. godinu, predviđeni su ukupni prihodi i primanja u iznosu od 1.709,5 milijardi dinara. Poreski prihodi planirani rebalansom budžeta su 1.490,6 milijardi dinara, neporeski iznose 199,7 milijardi, a rashodi i izdaci 1.988,5 milijardi dinara. Za kapitalne investicije izdvojeno je 419,2 milijardi dinara, odnosno 5,9 odsto BDP, dok je na nivou opšte države ta brojka oko 512,7 milijardi dinara, odnosno 7,2 odsto BDP.
Govoreći o rebalansu budžeta ministar finansija Siniša Mali je rekao da će njime biti ispunjena dva važna obećanja, jedno mladima, a drugo penzionerima.
"Rebalansom će biti obezbeđena sredstva za isplatu po 5.000 dinara mladima, od 16 do 29 godina, za šta je neophodno šest milijardi dinara. Takođe će biti obezbeđena i sredstva za povišicu penzija, a prvu od devet procenata će najstariji dobiti u decembru kada im sleduje isplata novembarskih penzija", rekao je Mali.
Podsetio je da od 1. januara najstarijim sleduje još jedno povećanje od 12,1 odsto. Naveo je da će kroz rebalans ovogodišnjeg budžeta biti obezbeđeno i 5,4 milijarde dinara za nastavak radova na izgradnji Beogradskog metroa. Mali je istakao da se država bori da se obezbedi dovoljno energenata za zimu i naveo da u dva skladišta u Mađarskoj imamo 380 miliona kubnih metara gasa, a u skladištu u Banatskom Dvoru 280 miliona metara kubnih.
"To nam je dovoljno za dva meseca, čak i ako se zaustavi svaki dotok gasa ka Srbiji", istakao je ministar Mali.
Sve kategorije prihoda, osim akciza, revidirane su naviše u odnosu na prethodnu projekciju a najveću procentualnu promenu beleže prihodi od poreza na dobit, a u apsolutnom iznosu prihodi od poreza na dodatu vrednost. U strukturi prihoda poreski prihodi čine 87,2 odsto, neporeski 11,7 odsto dok se ostatak od 1,1 odsto odnosi na donacije.
Na nivou opšte države planiran je fiskalni deficit od 3,8 odsto bruto domaćeg proizvoda. Procenjuje se da će nivo javnog duga na kraju ove godine iznositi 55,5 odsto BDP. Kada je reč o rashodima i izdacima oni su planirani u iznosu od 1.988,5 milijardi dinara.
Ostale vestiArhiva
- 19/04 MMF ima optimistične prognoze za Srbiju:…
- 17/04 Prosečni prihodi po domaćinstvu lane 87.973…
- 16/04 „Projekcije za narednih pet godina najgore…
- 15/04 Obračunati doprinosi za poljoprivrednike
- 14/04 Od sutra iz Beograda do Mostara za 50 minuta
- 13/04 Kristalina Georgijeva ponovo izabrana za…
- 12/04 Međugodišnja inflacija u Srbiji u martu pet…
- 11/04 Svetska banka povećala prognozu rasta za…
- 08/04 Srbija zabranila uvoz peleta na tri meseca
- 07/04 Penzije do proseka prima oko 980.000 penzionera,…
- 04/04 Dug Srbije u februaru iznosio 36,4 milijarde…
- 03/04 Udruženje banaka Srbije: Blagi rast kredita…
- 02/04 Proizvedeni prvi primerci električnog automobila…
- 01/04 Ministarstvo poljoprivrede: Od danas prijavljivanje…
- 31/03 Poreski kalendar za april 2024: Evo kada…
- 29/03 Tabaković: U maju očekujemo da inflacija…
- 28/03 Vučić: Pruga Niš-Dimitrovgrad biće završena…
- 27/03 Potpisan ugovor za vetropark „Pupin“
- 26/03 Za pet godina cene povećane 34,8 odsto
- 25/03 Gde je najviša, a gde najniža plata u Srbiji?
- 24/03 Holandija povukla sa tržišta smrznute višnje…
- 23/03 „Milenijum tim” novi vlasnik hotela „Jugoslavija”
- 22/03 Dobra vest za poljoprivrednike: Zahteve za…
- 20/03 Arsić: Rast BDP-a ove godine biće od tri…