Sve češće se na globalnom nivou pojavljuju tehnologije, rješenja i trendovi koji izazivaju veliku pažnju javnosti i privlače brojne entuzijaste, investitore i preduzetnike. Brzina kojom se u posljednjih desetak godina razvija industrija informacionih i telekomunikacionih tehnologija nema premca u istoriji čovječanstva.
Novine koje IT svakodnevno unosi u ljudske živote bile su doskora nezamislive, a o uređajima - popularno nazvanim gedžeti - čiji izgled i funkcionalnost prevazilaze maštu kreatora naučne fantastike, već sam govorio na ovim stranicama. Ovako dinamična oblast i mnoštvo dešavanja u izuzetno kratkom vremenskom periodu neminovno znače konstantne potrese, uspone i padove. Postavlja se pitanje kako se odnositi prema pojavama ili uređajima koji su toliko popularni da se o njima govori i piše u svim medija, od "žute" štampe do stručnih publikacija i knjiga, od porodičnih večera do međunarodnih konferencija i političkih skupova. Naravno, takvi fenomeni obično privlače ogromne investicije, a mladi, obrazovani i ambiciozni ljudi pokreću nove kompanije čiji uspjeh i svjetla budućnost djeluju izvesno i garantovano.
Mnogo je priča o nevjerovatnim uspjesima - od pokretača servisa YOUTUBE i Flikr, preko osnivača Gugla i Amazona, do tvoraca prvog veb brauzera i Linuks operativnog sistema, pa ako hoćete i samog Bila Gejtsa koji je prekinuo studiranje da bi sa kolegom Polom Alenom osnovao Majkrosoft. Džef Bezos, Lari Pejdž, Sergijej Brin, Linus Torvalds, Tim Berners Li i drugi pioniri danas su poznati u cijelom svijetu i "teški" milionima dolara. Ima, međutim, i onih tužnijih priča poput svojevremeno veoma popularne onlajn prodavnice opreme za kućne ljubimce Pets.com koja je za devet meseci uspela da se pozicionira na berzi i objavljuje reklame na svim velikim nacionalnim američkim TV stanicama, a onda je preko noći zatvorena zbog finansijskog neuspjeha. Jučer se malo ko seća njenog osnivača Grega Meklemora. Period o kome pričamo obilježilo je mnogo sličnih slučajeva zbog pucanja takozvanog "dot kom balona", situacije u kojoj je perspektiva Internet biznisa privukla nerealno mnogo novca i izazvala recesiju na prelazu u novi milenijum. Nakon toga su neki skeptici predviđali propast Interneta, ali danas znamo da nisu bili u pravu. "Zlatna groznica" onlajn biznisa smirila se pa danas u Internet servise i elektronsko poslovanje ulažu velike i ozbiljne kompanije, a oni koji su uspjeli da prežive "pucanje" postali su neke od najuspešnijih svjetskih kompanija i pored činjenice da postoje tek nepunu deceniju.
Često korišćen izraz za preteranu popularnost, entuzijazam i promovisanje neke pojave ili ideje je "hype", ali se koriste i izrazi "in" i "hot". Američka kompanija Gartner koja se bavi analizom i istraživanjem IT tržišta uvela je još 1995. godine pojam "hype cycle", kojim se opisuje životni vek neke tehnologije, a vizuelno je predstavljen krivom u koordinatnom sistemu gdje jedna osa predstavlja protok vremena, a druga popularnost ili globalnu zastupljenost. Kriva se sastoji od pet ključnih djelova koji predstavljaju faze u razvoju "hype" fenomena. Početna tačka predstavlja pokretanje teme, izbacivanje novog proizvoda ili pojavu tehnologije ("Technology Trigger"). Nakon toga sledi nagli rast popularnosti, često izazvan nerealnom zastupljenošću u medijima, sve do najviše tačke koja je nazvana "Peak of Inflated Expectations" kada svi postaju svjesni da su očekivanja bila nerealna. Sljedeći korak je nagli pad (takođe obično nerealan) do tačke "Trough of Disillusionment" kada i mediji konačno napuštaju tu temu, da bi potom usljedila "Slope of Enlightenment", odnosno lagani uspon u kome ozbiljnije kompanije počinju detaljno da sagledavaju prednosti tehnologije i da pronalaze realne koristi i upotrebnu vrednost. Ukoliko se pokaže da postoji stvarna vrijednost i isplativost (a najčešće je to tako), nastupa "Plateau of Productivity", faza u kojoj je vidljivost na nekom srednjem nivou. Plato produktivnosti znači stvarno iskorišćenje potencijala, obično nastupa u drugoj ili trećoj generaciji rešenja i može da potraje jako dugo u slučaju većine tehnologija.
Pouka koju pojedinci i kompanije mogu da izvuku iz teorijskih rasprava i brojnih pozitivnih i negativnih primjera jeste da pri razmišljanju o bilo kakvoj vrsti uključivanja u tehnološku pomamu treba biti objektivan i sprovesti malo istraživanje trendova i tokova. Ako je nešto "vruće" ili "in", to ne znači da će tako biti i sutra, kao što nakon smirivanja euforije može doći do realnog pozicioniranja i izvlačenja stvarne koristi iz neke tehnologije. Brzina reakcije u informacionim tehnologijama je od presudne važnosti i to mnogo više nego u bilo kojoj drugoj oblasti, ali je ništa manje važano na koji način ćete reagovati i u kom se trenutku uključiti u tokove. U svakom momentu, pa i ovom u kome čitate ove redove, mnoštvo tehnoloških rješenja i pojava postaje "hype" ili odlazi u zaborav. Pokušaću i ubuduće da vam ih na ovim stranicama opisujem i približavam.

Ostale vijestiArhiva