Slobodno vreme
Zdravlje
Novi bubreg za normalan život
08.03.2007. 10:00
Izvor: Blic
Novi bubreg za normalan život
Kadaverične transplantacije su spas i rešenje za 1.200 pacijenata koji čekaju
Tridesetšestogodinja Maja Janković iz Beograda već je dvadeset godina dijabetičar. Zato su joj stradali bubrezi, pa je poslednjih pet godina provela na dijalizi. Ali, kada joj je 18. februara, u osam sati uveče zazvonio telefon, osetila se kao da joj je neko vratio normalan život. Narednog dana već je dobila novi bubreg.

Maja je jedna od sedam osoba koje su u prethodne dve nedelje podvrgnute kadaveričnoj transplantaciji bubrega u Institutu za urologiju i nefrologiju KCS. Svi oni su dobili novi organ i uspešno se oporavljaju. Osmi bubreg ustupljen je Dečjoj klinici u Tiršovoj.

Kada je saznala da je potencijalni kandidat za transplantaciju, Maja nije stigla ni da se uplaši. Kaže, sve je bilo kao na filmu.

- Brzo sam pozvala taksi i pravo sam otišla na Institutu za urologiju i nefrologiju. Iste noći, lekari su svim pozvanim ljudima počeli da rade analize kako bi saznali kome organ odgovara. Tek narednog dana, u osam ujutru, rečeno nam je ko je srećnik - priča Maja.

Tada ju je obuzelo čudno osećanje, a kada je saznala da će njoj biti urađena transplantacije, zaplakala je od sreće.

- Sve se brzo odvijalo. A sada ne mogu da vam opišem kako se osećam. Kao da vam je neko vratio normalan život. I sada mi je sve čudno. Život mi je bio podređen dijalizi, pa onog dana kad sam odlazila na dijalizu, sve ostalo sam ostavljala po strani. Verujte mi, sada ne znam ni koji je dan, jer mi je dijaliza bila orijentacija za sve - objašnjava Maja, inače bibliotekar po zanimanju.

Njenu sudbinu svakoga dana proživljava oko 1.200 pacijenata, koliko ih je trenutno na listi čekanja za transplantaciju bubrega. Na hemodijalizi trenutno u Srbiji ima oko 4.000 ljudi, koji bi takođe trebalo da dobiju novi bubreg. Najduže čekanje na transplantaciju bilo je 13,5 godina, a najkraće dva meseca.

U našoj zemlji najčešće se vrši transplantacija sa živih davalaca.

I muž četrdesetdvogodišnje Zorice Ostojić spremao se da joj donira bubreg, ali je i nju čekao bubreg osobe koja je zaveštala svoje organe. Otkazivanje njenih bubrega i odlazak na dijalizu predupredio je visok krvni pritisak. I ona je zbog toga bila na dijalizi pet godina.

- Ovo mi je bilo drugo spremanje za kadaveričnu transplantaciju. Pre dve godine sam takođe bila kandidat, ali imala sam upalu grla tako da intervencija nije mogla da se obavi. Sada je sve prošlo u najboljem redu i srećna sam zbog toga - zadovoljno priča Zorica.

U Srbiji nema dovoljno davalaca organa zbog čega se na mnoge transplantacije bubrega, ali i ostalih organa može čekati i po nekoliko godina. Zbog toga je neophodno podići svest ljudi da zaveštaju organe, jer je jedan od najvažnijih vidova transplantacije kadaverična transplantacija, objašnjava dr Stevan Pavlović, koordinator za transplantaciju.

On je naveo da je najosetljiviji deo posla ubediti članove porodica da daju pismenu saglasnost da se organ sa klinički mrtve osobe da onome kome je to potrebno. Da bi se unapredio ovaj način lečenja, potrebno je da se uspostavi posrednik - agencija koja bi koordinirala između svih kliničkih centara u Srbiji.