Slobodno vreme
Zdravlje
Treći u svetu po broju umrlih od infarkta
18.09.2009. 12:00
Izvor: Blic
Treći u svetu po broju umrlih od infarkta
Srbija se nalazi na trećem mestu u svetu po broju umrlih od infarkta miokarda, odmah nakon Rusije i Ukrajine. Pošto spadamo u zemlje sa visokim rizikom, Ministarstvo zdravlja Srbije predstavilo je nacionalni program prevencije i kontrole kardiovaskularnih bolesti u Srbiji do 2020. godine. Cilj je smanjenje prevremene smrtnosti od bolesti srca i krvnih sudova.
- Ovaj program biće usvojen do početka oktobra i država i struka treba da preuzimu odgovornost da građanima obezbede jednaku dostupnost informacija o prevenciji i lečenju, bez obzira na to u kom delu Srbije žive - kaže Nevena Karanović, državna sekretarka Ministarstva zdravlja.
Program bi u narednih pet godina trebalo da pokaže prve rezultate, odnosno da se smanji broj pušača i gojaznih. Predviđena je i primena najsavremenijih metoda lečenja na teritoriji cele zemlje i povećanje kapaciteta interventne kardiologije.
U našoj zemlji svake godine postoji oko 7.000 novih bolesnika kojima bi trebalo uraditi hiruršku revaskularizaciju miokarda. Ovom broju treba dodati još 2.000 hirurških procedura na srcu koje se odnose na pacijente sa oboljenjima srčanog zalistka, što znači da je godišnje treba operisati 9.000 ljudi. Međutim, u našim salama godišnje se operiše 4.500 pacijenata, a još toliko je na listi čekanja.
- Najveći problem u kardiohirurgiji su liste čekanja na operacije, a sve zbog nedostatka kapaciteta. Potrebno je otvoriti nove kardiohirurške centre. To ćemo postići rekonstrukcijom četiri klinička centra i dobićemo pet novih sala. Po evropskim standardima u jednoj sali treba operisati 400 pacijenata godišnje, dok se u Kliničkom centru Srbije operiše čak 750 pacijenata - objašnjava dr Miljko Ristić, kardiohirurga u KCS.
Otvaranjem novih kardiohirurških sala povećaće se broj operacija za 40 odsto. Dok se sale ne naprave, a to je za tri do pet godina, ostaje dovoljno vremena da se osposobi no kadar. Tako će biti potrebno zaposliti 35 do 40 lekara i 50 medicinskih sestara, instrumentarki i medicinskog osoblja u intenzivnoj nezi, objašnjava dr Ristić.
Faktori rizika za nastanak bolesti srca i krvnih sudova su fizička neaktivnost, nepravilna ishrana, gojaznost i konzumiranje alkohola. Prema podacima Ministarstva zdravlja u Srbiji je 2007. godine 56 odsto ljudi umrlo upravo od posledica kardiovaskularnih oboljenja. Jučerašnjoj promociji prisustvovali su predstavnici Udruženja kardiovaskularnih hirurga, koji su i članovi radne grupe Ministarstva zdravlja zadužene za predstavljeni program. Tu grupu čini 50 kardiologa i kardiohirurga.

Prevencija
kontrolisati visok pritisak
ostaviti duvan
kontrolisati masnoće u krvi
voditi računa o ishrani
biti fizički aktivan
držati dijabetes pod kontrolom
rano otkrivanje bolesti