Slobodno vreme
Zdravlje
Oboljenja štitaste žlezde - Kad hormoni nisu u ravnoteži
14.06.2010. 12:00
Izvor: blic
Oboljenja štitaste žlezde - Kad hormoni nisu u ravnoteži
Sve češći zdravstveni problemi sa kojima se pacijenti obraćaju lekaru jesu neka od št oboljenjaitaste žlezde. Statistike su pokazale da žene čak osam puta češće zatraže pomoć stručnjaka od muškaraca, mada tačnih domaćih podataka o ovom problemu nema.
Štitna žlezda je najmanja žlezda sa unutrašnjim lučenjem, ali je najvažnija za normalno funkcionisanje organizma. Zbog toga je bitno svaku promenu dijagnostikovati na vreme kako bi lečenje bilo što uspešnije.

Ovaj mali organ luči dva važna hormona neophodna za normalno funkcionisanje i razvoj ljudskog organizma, a to su tiroksin (T4) i trijodtironin (T3). Za njihovu sintezu u organizmu neophodan je jod koji se unosi ishranom. Ova dva hormona utiču na rast i razvoj organizma, kretanje, spavanje, kardiovaskularni sistem, mozak, probavu, ali i rad ostalih žlezda, tako da je normalan nivo hormona štitne žlezde jedan od ključnih preduslova za normalno funkcionisanje organizma u celini.


Najčešći poremećaji

Poremećaji lučenja štitne žlezde se ispoljavaju kao višak ili manjak hormona. Dešava se da dolazi i do promena veličine štitne žlezde, gde je lučenje hormona normalno, ali se javljaju čvorići (nodusi) na vratu u predelu gde je smeštena štitasta žlezda.

Hipotireoza je najčešći poremećaj rada ove žlezde, koji nastaje kada žlezda ne proizvodi dovoljno hormona. Na­jčešći uzrok primarne hipotireoze jeste hronični

- On nastaje kao posledica autoimunog procesa gde organizam stvara antitela koja dovode do oštećenja ili uništenja ćelija žlezde, što za posledicu ima smanjenje produkcije hormona. Neki lekovi mogu da uzrokuju hipotireozu, kao što je amiodaron koji se veoma često daje pacijentima sa aritmijama, ali i metimazol i propiltiouracil, koji se koristi u lečenju pojačane funkcije štitaste žlezde – kaže dr Aida Afgan, specijalista nuklearne medicine.

Kod hipertireoze štitasta žlezda proizvodi više hormona, a najčešći uzrok tome je bolest poznata kao Gravesova ili Bazedovljeva bolest. To je takođe autoimuna bolest gde antitela deluju na ćelije štitaste žlezde stimulišući ih da prekomerno proizvode hormone. Najčešće se javlja kod odraslih žena između 30 i 50 godina. Osim Bazidovljeve bolesti, uzroci prekomernog lučenja hormona mogu da budu i predoziranost lekovima kod lečenja smanjene funkcije štitaste žlezde.

Još jedna veoma česta promena na štitnjači su čvorići. Naša sagovornica kaže da su to najčešće dobroćudne izrasline koje ne zahtevaju obavezno lečenje. Različiti su uzroci koji dovode do ove pojave, a najčešći su nedovoljan unos joda, pojedini lekovi, stres, pušenje, infekcije…